Google+ Badge

ponedjeljak, 17. srpnja 2017.

EKSKLUZIVNA FOTOREPORTAŽA - IZVANJSKA GRADINA - BATIN (POSUŠJE)-MOĆNA MEGALITSKA GRADINA I DREVNO SVETIŠTE IZ RANE BRONCE

FEJS OBJAVA: VAŽNA I MISTERIOZNA GRADINA POSUŠKE KULTURE - IZVANJSKA GRADINA (Mighty Early Bronze age megalithic sanctuary Izvanjska gradina near Posusje);

Ova gradina, koja nije nepoznanica, predstavlja jednu od bitnijih gradina iz rane bronce na prostoru zapadne Hercegovine koju je, djelomično, obišao i opisao, Petar Oreč u svom radu iz 1977., te koja čini vrlo bitan element ili gradinu u skupini tipičnih gradina tzv.Posuške kulture iz ranog brončanog doba. Unatoč ovom ranijem Orečovom opisu, koji je uzgred rečeno prilično općenit i relativno kraći, gotovo potpuni nedostatak bilo kakvih drugih informacija o ovoj mističnoj gradini, a pogotovo fotografija, odavno su me poticali da odem, tj.da se uspnem na ovu podosta nepristupačnu gradinu, te da je malo pomnije obiđem i snimim, pogotovo arhitekturalne osobitosti. Već po samom dolasku na pristupni planirani puteljak od strane istoka uvidio sam da me čeka proboj kroz pravu pravcatu džunglu, unutar koje se nalazi ljuti krš prepun jama i vrtača. No, na svu sreću, jedna izuzetno olakotna činjenica koja mi je omogućila relativno lakši pristup nego što mi je to na prvu izgledalo jest izgrađena velika dalekovodna mreža ispod koje je bio već za potrebe njene gradnje gotovo u cijelosti iskrčen put, kao i staza paralelno dalekovodu. Izvanjska gradina je mnogim arheolozima uglavnom poznata kao jedna od bitnih u sklopu tzv.Posuške kulture, no malo tko zna više detalja o ovoj vrlo mističnoj gradini osim već ranije napisanog Orečovog rada prije više 30 godina. 
Dolaskom do pred istočni rub ove gradine napravio sam dvostruki kružni obilazak unaokolo čitave gradine, i naravno obilazak glavnog centralnog dijela, te sam nakon toga uvidio da je riječ o mnogo većoj gradini, odnosno gradinskom kompleksu nego što je to P.Oreč u svom istraživanju opisao i skicirao. Naime, vanjski bedemi gradine nisu oni koji se samo pružaju s vanjske strane vršnog dijela brijega i koje je kao takve skicirao u svom radu Oreč, već posve izvan gotovo u periferalnim dijelovima sa svih strana, a posebice unutar velike vrtače sa zapadne strane gradine, postoje ostaci brojnih jasno vidiljivo drevnih brončanodobnih kamenih bedema koji u svojim dijelovima imaju megalitski karakter, tj.postavljene velike do vrlo velike višetonske kamene blokove. Već na početku obilaska posve s prisojne strane izvan gabarita ranije skicirane gradine, razotkrio sam u biti pravi i glavni ulaz u ovu gradinu, koji je monumentalno ozidan, pri čemu iako vrlo zarastao, vidljivo sadrži s dvije bočne strane flankirane dodatne megalitske zidine koje se pružaju od padine prema ulaznom dijelu podno strmine i glavnog uspona na najvršniji dio gradine. Sa zapadne strane ovog ozidanog ulaza na vrhu zapadnog ulaznog zida postavljen je jedan uistinu ogroman, i zapanjujući višetonski kameni blok, koji kao da poput poznate lavlje kapije hititskog grada Hatusse, predstavlja neku specijalnu ulaznu kamenu skulpturu. Na samom vrhu gradine uvidio sam također nešto nevjerojatno, naime, pored masivnih vidljivo urušenih višestrukih prstenastih kamenih bedema, uvidio sam da je u biti čitav vršni dio, i to s priličnom površinom i masom, vještački modificiran, podzidan i ustvari sagrađen. U tim trenutcima kad sam između obrasle trave i grmlja hodajući po bočnim stranama vrha zamijetio da je sve vještački ozidano, obuzeo me jedan impresivan osjećaj i uvid koji mi je rekao da se nalazim na jednom drevnom pravijesnom kamenom svetištu, svetom brdu ili svetoj gori. A osim ovih uvida, ovome nedvojbeno pridonosi i sama činjenica na kakvom reljefnom mjestu se nalazi ova Izvanjska gradina, jer naime, ona je smještena na piramidolikom i to najvišem vrhu sela Batin južno od Posušja, te se s ovog vrha pruža neopisivo pregledan pogled na sve strane svijeta uključujući Posušje i Posuško polje kao na dlanu, ali isto tako i čitav južni i niži dio Imotsko-Bekijskog polja s vidljivim planinama neposredno iznad mora. A s obzirom da se odavde perfektno može promatrati istočni horizont, vrlo izvjesna mogućnost je da se ovdje nalazi drevni brončanodobni opservatorij ili kultno mjesto. 
Nadalje, također u podnožju same gradine s njene južne strane razotkrio sam i uvidio jednu vrlo zanimljivu činjenicu, naime, ovdje se nalaze ostaci gotovo posve ukopanih kamenih objekata kružno-ovalnog oblika, koji su danas jako jako zarasli i gotovo nevidljivi, no kad sam došao i ušao u jedan ovakav kružni ili ovalni kameni objekt, na veliko iznenađenje u njemu, po čitavoj sredini, svuda ispod te između ukopanih i utonulih kamenih blokova, zamijetio sam brojne ostatke tzv.kućnog lijepa ili komadića pečene zemlje, pored kojih se mogu zamijetiti i komadići brončanodobne keramike. Drugim riječima, ovo su gotovo nedvojbeni dokazi da ovi kameni kružni objekti predstavljaju prave ilirske kuće iz brončanog doba koje su arhitektonski bile napravljene na način da je bazični kružni do ovalni dio bio ozidan ili podzidan kamenim blokovima, pri čemu je onda na takvom kružnom kamenom zidu bila zalijepljena i pričvršćena drvna masa, a moguće da su neke kuće imale i poveće kamene zidove, pa čak i nadsvođene u obliku današnjih tzv.bunja. Mnogi neupućeniji, te oni s nedostatkom terenskog iskustva obilaska brončanodobnih gradina, gledajući samo fotke ovakvih kamenih kružnih objekata ili pak rjeđe susrećući ih, smatraju da se radi o tzv.klačinama za dobivanje kreča, a poneki ni ne znaju o čemu se radi, što svakako ne znači da su svi ovakvi objekti nužno prapovijesne kuće, pri čemu je sigurno da postoje i klačine, no osobno tijekom mnogobrojnih obilazaka gradina iz bronce pronašao sam relativno brojne ovakve ostatke kamenih kružnih ukopanih objekata, i to gotovo isključivo na prostorima i arealima gradina, neposredno ispod vršnih dijelova, pri čemu su samim time ovi kružni objekti jako udaljeni od bilo kakvih recentnijih sela i zaselaka, što ukazuju na to da nije riječ o klačinama već o pravim prapovijesnim kamenim objektima, tj.kućama. 
Osim toga, spustio sam se u jednu dosta duboku vrtaču neposredno sa zapadne strane gradine te sam na njenom dnu unutar guste visoke šume naišao na čitav kompleks lučno ozidanih terasa od padine prema dnu vrtače, s mjestimičnim pravim megalitskim blokovima. Boraveći unutar ove vrtače, s osjećajem kao u nekakvoj Majanskoj prašumi u Meksiku, i gledajući ove prastare ozidane lučne bedeme s kamenim blokovima u potpunosti obraslim mahovinom iz kojih izbijaju velika stabla, jednostavno vas prepavljuje jedan nevjerojatan osjećaj arhaje i pravog izgubljenog grada u prašumi. Ovaj osjećaj još više upotpunjuje spoznaja kad uviđate i znate da su drevne kamene zidine i građevine koje su pred vama, napravljene još u vrlo dalekoj prošlosti prije više od 3600 godina. A da ni tu nije ni blizu kraj čega se sve ovdje može pronaći, dodatnim obilaskom prema sjeverozapadnoj strani gradine izvan navedene vrtače na ugodno iznenađenje pronašao sam i još jedan vidljivo arhajski ili prastari kameni objekat, nešto poput kamene kuće, vidljivo jako ukopane, i znatno obrušene, sa megalitskim poluklesanim blokovima koji su u dijelovima zidova ovog objekta složeni u ciklopskoj tehnici. Po mom osobnom mišljenju, s obzirom na arhitekturalni izgled, arhaičnost, te neposrednu blizinu gradine, ovdje se radi o nešto mlađoj kamenoj građevini, moguće iz kasnog brončanog ili ranog željeznog doba, a možda je i riječ o građevini iz srednjeg brončanog doba kad je hercegovačka prapovijesna civilizacija bila na svom vrhuncu. Sve u svemu, jedno prefenomanalno, neopisivo arhajsko i mistično, mjesto koje će svakako valjati još posjetiti i obići kad spadne ova gusta zelena vegetacija.

IZVANJSKA GRADINA - BATIN - POSUŠJE - FOTOGALERIJA (ispod slika su opisi s facebook stranice):
Na ovoj satelitskoj snimci koja gleda prema sjeverozapadu vidljiva je i još jedna također moćna gradina Batingrad, no za razliku od Izvanjske, Batingrad je na nižoj visinskoj poziciji, i po svemu sudeći riječ je o utvrđenom naselju iz mlađeg, željeznog doba, dok je Izvanjska sasvim nešto drugo, ona je najvjerojatnije kultnog karaktera, i s obzirom na arhitekturu zidova i s obzirom na istaknutiji reljefni položaj, i naravno dosta starija, s već potvrđenim porijeklom iz rane bronce.

Skica Izvanjske gradine iz Orečovog rada (Oreč, P. (1977): Prapovijesna naselja i grobne gomile, Posušje, Grude i Lištica, GZM, Sarajevo.) 

Pogled prema Izvanjskoj gradini od istočne strane






Istočni ulazni zid, gledan od istoka, u okviru glavnog ulaza u gradinu s jugoistočne strane


Veliki megalitski blok postavljen na rubnom dijelu istočnog ulaznog bedema


Pogled od Izvanjske gradine na jug prema Imotsko-Bekijskom polju


Poput male kamene piramide, na vrhu šumovitog kamenog brijega prema jugu nazire se ova ilirska gomila

Zapadni megalitski zid uz glavni ulazni dio


U dnu su mjestimično postavljeni ogromni poput stećaka veliki blokovi





Na vrhu ovog zapadnog ulaznog zida vještački je postavljen ovaj preogromni višetonski blok



Kružno-ovalna kamena, ukopana, prapovijesna kuća ili objekat

Komadi tzv.kućnog lijepa ili pečene zemlje koji su svuda unutar ove kamene kuće






Posušje

Pogled na jedan ogromni stećkoliki pravokutni blok koji je namjerno postavljen na sredini zaravnjenog vršnog dijela

Još jedan manji, iako urušeni, u biti fino ozidani ulaz u glavni vršni dio akropole ili prapovijesnog svetišta





Ciklopski zidovi još jedne veće urušene prastare kamene kuće ili misterioznog objekta sa sjeverozapadne strane gradine





Megalitski bedem sa periferne zapadne strane gradine


Izvirujući veliki blok u dnu ovog bedema, koji je jasno vidljivo isklesavan s vanjske strane



Nema komentara:

Objavi komentar