Google+ Badge

petak, 28. listopada 2016.

ZIDOVI ''HERCEGOVAČKE TROJE''?: NA ULAZU U GABELU PRONAĐENI MONUMENTALNI ILIRSKO-HELENISTIČKI MEGALITSKI BEDEMI - ZIDINE ILIRA DAORSA ILI MOŽDA ČAK I OD SAME TROJE? / Discovery of ancient cyclopean walls in Gabela village - possible ancient Troy city or Ilyrian walls

DANAŠNJA I 'SREDNJOVJEKOVNA' GABELA SAMO JE PREGRAĐENA NA IZVORNOM VELIKOM PRAPOVIJESNO-ILIRSKOM GRADU OMEĐENIM MEGALITSKIM BEDEMIMA;  


Gabela je danas jedno relativno gusto naseljeno mjestašce na krajnjem jugu Hercegovine, koje je široj javnosti, osim po svom graničnom položaju s Republikom Hrvatskom, uvelike poznato po svojim povijesnim ostacima, pri čemu je možda i najpoznatije po jednoj povijesno-arheološkoj, alternativnoj, tezi da se upravo na prostoru ovog hercegovačkog mjesta nalaze ostaci mitskog prapovijesnog grada Troje, opisanog u čuvenom starogrčkom književnom Homerovom epu - Ilijadi. Nasuprot ovoj tezi koja jasno implicira - ostatke prapovijesnog doba na prostoru Gabele, do dana današnjeg ovakvi ostaci od strane domaće arheološke struke nigdje nisu detaljno niti istraživani, a time niti objelodanjeni ili javno prezentirani. Da se u Gabeli upravo nalaze ostaci jednog većeg prapovijesno-antičkog odnosno ilirskog naselja tj.grada, pokazano je u nedavnoj objavi otkrića autora ovog teksta - graditeljskih ostataka prapovijesnih megalitskih zidina, raznih građevina, stambenih prapovijesnih terasa, podzida, kao i ostataka prapovijesne i antičke keramike po površini uokolo ovih kamenih konstrukcija na jugozapadnom dijelu Gabele na impresivnom piramidolikom brijegu sa crkvom svetog Stjepana http://megaliti-hercegovina.blogspot.ba/2016/08/u-gabeli-kod-crkve-svstjepana-otkriveni.html. Kao što se to jasno vidi u prethodno opisanom tekstu, Gabela posve sigurno, pored već dobro znanih srednjevjekovnih, te djelomično poznatih, antičkih materijalnih ostataka, na mjestimičnim dijelovima prostora sadrži i vidljive ostatke kulture drevnog naroda Ilira.

U tom kontekstu, nedavno je na samom ulazu u Gabelu od smjera Čapljine, razotkriven monumentalni megalitski, kiklopski ili ciklopski, bedem u cijelosti izgrađen u tipičnoj ilirsko-helenističkoj zidarskoj tehnici svojstvenoj za predrimski ilirski period stare ere. Naknadnim uvidom u ovaj bedem rasvjetljena je jedna zaista neobična, začuđujuća, pa i paradoksalna činjenica, da je ovaj bedem ustvari već stotinama godina bio na ovom mjestu, neposredno iznad glavne prometnice, pri čemu su njega, unatoč njegovoj djelomičnoj očitosti, dosadašnji 'ovlašteni' domaći arheolozi, gotovo u potpunosti previdjeli te ignorirali, usljed čega on nije od strane struke nigdje detaljnije istraživan, niti javno opisivan. Iz tog razloga, bez obzira na činjenicu što su vjerojatno pojedini, kako istraživači, tako i ostali žitelji iz okruženja 'vidjeli' ili 'znali' za ovaj zid, ono što se u nastavku teksta na ovom portalu iznosi jest ustvari jedno novo otkriće, otkriće neporecivog povijesno-graditeljskog monumenta, koje može i treba imati potencijal u turističkom kulturno-povijesnom segmentu Gabele.
Nakon razmicanja gustog obraslog grmlja, snimljene su arhitekturalne karakteristike samog zida, uz što je još dopunskim obilaskom neposredne okolice razotkrivena i još jedna, nimalo manje zanimljiva sekcija također istovjetno napravljenog megalitskog bedema, koja je međutim tek s jednim manjim dužinskim fragmentom ostala danas očuvana ispod nataloženog raznoraznog materijala, zemlje, bilja i otpada, budući da je gotovo u cijelosti vidljivo pregrađena glavnom cestom koja vodi u centar Gabele, te putnim odvojcima prema kućama.



Iako se sami ovaj bedem nalazi doslovno neposredno iznad glavne ulazne ceste u Gabelu, kao i iznad glavne ceste prema graničnom prijelazu Gabela-Polje iz Hercegovine u Hrvatsku, on je usljed svoje vrlo guste obraslosti grmolikom zelenom vegetacijom, dračom, kupinom, bršljanom i mahovinom, dosada bio gotovo 'nevidljiv' oku prijašnjih istraživača. U okviru ove činjenice, potrebno je naglasiti kako je do 'otkrića' ovog monumentalnog ciklopskog bedema od strane autora ovog bloga došlo doslovce laganom ili sporijom vožnjom automobilom, pri čemu je u trenutcima gotovo prolaženja mimo samog bedema, autoru 'u oči' upala jedna, među obraslim grmljem, manja, ali ipak vidljiva sekcija bedema, nakon čega je uslijedilo zaustavljanje, te nastavak izravnog razotkrivanja o čemu se, i o kakvom se bedemu ustvari radi. Na nevjerojatno autorovo oduševljenje, i iznenađenje, uz malu pomoć lokalnih mještana, nakon sklanjanja i razmicanja vrlo guste i bodljikave zarasle vegetacije, pred očima su se ukazali pravi ciklopski bunjasti i poligonalni kameni blokovi vrlo vješto isklesani koji su bez upotrebe maltera složeni u zid. Još dodatnim pregledom i obilaskom bedema, jasno je ustanovljeno da je riječ o jednom tipičnom megalitskom ilirsko-helenističkom bedemu, pogotovo karakteriziranog vrlo jasno uočljivim velikim bunjastim i poligonalnim kamenim blokovima koji su vrlo precizno uklopljeni jedni u druge na taj način da spojne linije ili fuge između nekih blokova imaju toliko tanku ili malu širinu da se u njih ne može niti kartica utisniti, Naravno da se radi o očitom vrlo starom ili drevnom megalitskom zidu, i megalitskoj tehnici zidanja koja je sukladno široj analogiji ovakvih povijesnih zidova u regiji, svojstvena u najvećoj mjeri Ilirima i predrimskom stanovništvu, dok su sami rimljani i svi kasniji narodi radili potpuno drugačije zidove i bedeme. Pa se npr. takvi posve drugačiji zidovi, načinjeni od puno manjih kamenih 'blokova', drugačije isklesavanih ili obrađivanih, te drugačije, i sa upotrebom maltera, slaganih u zidove, mogu jasno uvidjeti na svim srednjovjekovnim građevinama uključujući i velike bedeme srednjovjekovne mletačke utvrde, kao i na pojedinim rimskim građevinama, utvrdama i vilama, uključujući poznatu vilu-rustiku Mogorjelo. Također vrlo znakovitu usporedbu, te djelomično i paralelu, možemo naći na antičkim drevnim zidovima 'čuvene' rimske Narone u selu Vid, udaljene svega nekoliko kilometara zapadnije od Gabele i od ovih zidova. U tom kontekstu, promatrajući sve dosada razotkrivene i poznate kamene bedeme u Naroni, upravo se sličnost, pa mjestimično i velika podudarnost stila gradnje zida može vidjeti u jednom manjem dijelu Narone gdje su očuvani predrimski - ilirski bedemi megalitskog stila, koji su načinjeni gotovo istom tehnikom poput ovoga u Gabeli na način fino isklesanih velikih poligonalnih i bunjastih blokova precizno u tzv.ciklop metodi uklopljeni jedni u druge bez upotrebe ikakvog veziva ili maltera. Nasuprot ovom vrlo malom bedemskom dijelu od sveukupno očuvanih zidina Narone, većina ostalih bedema koji okružuju antičku Naronu građenih od manjih kamenih blokova uzidanih u zidove s vidljivom upotrebom maltera, kao i većina kamenih kula, pripada rimskom razdoblju, pri čemu je od strane struke definirano da su ti rimski bedemi građeni u periodu od 2 st.pr.Kr. do 1.st.po.Kr., a da su najstariji predrimski megalitski bedemi izgrađeni još u periodu 4 i 3.st.pr.Kr. ( http://www.a-m-narona.hr/gradski-bedemi/, http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=6335373).

Pregledom pružanja samog bedema unutar vidljivog dijela, te unutar vegetacijom zamaskiranog dijela padine iznad ceste prema Gabeli, ustanovljeno je kako je na najnižem dijelu neposredno iznad ceste ostao očuvan fragment bedema dužine oko 20-ak metara, koji se pruža paralelno rubu padine od jugoistoka prema sjeverozapadu. No, iznad njega unutar najgušće obraslog i zaraslog dijela, prostire se poprečni krak drugog zida, no znatno užeg, manje monumentalnijeg i nižeg, no koji se međutim u gornjem dijelu neposredno ispod nastavka ceste prema centru Gabele, te ispod jednog odvojka od te ceste prema kućama, nadovezuje na drugi također monumentalni kiklopski bedem koji se prostire u smjeru paralelnom kao i prethodni niži najmonumentalniji zid neposredno iznad ceste. No, ono što je najzanimljivije vezano za ovaj gornji megalitski bedem jest to što, nakon što se mukotrpnijim probijanjem kroz gustu zaraslu vegetaciju dođe do njegog vanjskog lica, kristalno jasno se može zapaziti kako je riječ o izvornom zidu koji je stajao na ovom dijelu brijega, budući da se jasno vidljivo zid sa obje svoje strane 'gubi' ispod debelih slojeva pregrađene ceste, poljoprivredne terase, te nanešenog otpadnog i zemljanog materijala nataloženog tijekom mnogih desetljeća, pa i stoljeća. Pa se tako razmicanjem zaraslih grana i grmlja, te pomnijim pogledom daju uočiti dijelovi velikih poligonalnih klesanih blokova složenih u ciklopskoj tehnici s ravnim i tankim spojnim linijama bez ikakvog maltera. Dakle, posve očito je da se radi o jednom malom dijelu, na svu sreću, očuvanog fragmenta originalnog, ilirskog megalitskog bedema koji je predstavljao samo jedan mali dijelić izvornog sklopa brojnih gradskih bedema jednog po svemu sudeći velikog ilirskog grada koji se nalazio na površini čitave današnje Gabele. Također pored ovih direktnih uvida na terenu do zanimljivih spoznaja došlo je se kroz razgovor sa lokalnim žiteljima Gabele. Tom prilikom na pitanje o samom monumentalnom megalitskom bedemu iznad ceste dobiven je odgovor, ustvari svojevrsna legenda - da su 'graditelji tog zida davno prošli', što nam u prevedenom smislu kazuje to kako i same legende potvrđuju drevno porijeklo zida i njegovih graditelja. Pored ove legende, također je čuto još nekoliko lokalnih priča ili legendi o postojanju i drugih, misterioznih zidina na prostoru Gabele, koje nitko nikada nije ne samo istraživao, već niti obilazio i snimao. Dakle, narod s ovog prostora ima jednu vrlo 'živu priču', ustvari predaju o postojanju drevnih građevina, zidova, kao i jednog velikog drevnog grada.
Pa iz tog razloga postaje upravo zanimljiva činjenica dolaska u Gabelu s drugog kraja svijeta iz čak vrlo dalekog Meksika, filologa, homerologa i istraživača Roberta Salinas Price-a, još tijekom 80ih godina prošlog stoljeća, s vlastitom tezom da se na prostoru današnje Gabele nalazio mitski prapovijesni, brončanodobni grad Troja. Autor ovog bloga ne tvrdi i ne zastupa izričito taj stav - da je Troja u Gabeli - no, s druge strane postavlja jedan veliki upitnik i otvorene mogućnosti da se isključivo detaljnim i paralelnim sveobuhvatnim arheološkim i drugim znanstvenim istraživanjima potvrdi ili opovrgne ova pretpostavka. Nažalost ono što neporecivo možemo potvrditi i zaključiti, a što ne ide u prilog našim 'domaćim' arheolozima i 'ovlaštenim' istraživačima arheoloških lokaliteta, jest to da je u pogledu dosadašnjih pravih arheoloških istraživanja prostor Gabele gotovo 'zacementiran' u srednjem vijeku, pri čemu dosada nitko od struke i arheologa na prostoru same Gabele izvan mletačke srednjovjekovne utvrde, nije napravio niti jedno ozbiljnije istraživanje predsrednjovjekovnih ostataka, odnosno ostataka antičke helenističko-rimske, te posebice prapovijesne ilirske epohe. A upravo, jedino i samo u slučaju detaljnog arheološkog iskopavanja, analize terena, načinjenja brojnih sondi, paleobotaničkih i geoarheoloških ispitivanja, će se moći utvrditi činjenica što se sve krije u današnjoj Gabeli. Ovaj izuzetan i neporeciv potencijal arheoloških istraživanja posebice se odnosi na zapadni i sjeverozapadni dio Gabele, na širem prostoru brijega s crkvom sv.Stjepana gdje je autor već bio detektirao prapovijesne materijalne ostatke, kao i na čitav ovaj dio sjeverozapadnog brijega i padina prema Čapljini. A naravno, isti ovakav potencijal, s vrlo velikom pa i gotovo izvjesnom mogućnošću postojanja prapovijesnih ostataka i slojeva u dubini ispod današnje površine, postoji i na širem prostoru mletačke utvrde, no pri čemu bi se detaljna arheološka istraživanja sa sondiranjima trebala uraditi ponajprije izvan same utvrde, sa njenih vanjskih strana prema istoku u pravcu rijeke Neretve. Jer, jako je važno napomenuti kako je prostor Gabele naseljen, naseljavan, izgrađivan, pregrađivan, ograđivan doslovno 'od kad se zna za nju', čime su na vrlo rijetkim, ali samim time i na neprocjenjivo vrijednim, dijelovima Gabele uspjeli se sačuvati bar mali fragmenti izvornih kamenih građevina, megalitskih zidova, stambenih terasa i sličnih struktura iz perioda izvornih prapovijesnih stanovnika Gabele - Ilira.

Ovi najizvorniji antički i prapovijesno-ilirski ostaci itekako su prisutni uzduž i poprijeko čitave Gabele, što s obzirom na neke očite pojave na terenu pokazuje novu činjenicu da se samo možemo začuditi svima onima, posebice predstavnicima struke koji smatraju da je Gabela izvorno srednjovjekovna. Ne, naprotiv, Gabela zajedno s Doljanima jest jedan izuzetno važni i veliki prapovijesni i antički ilirsko-helenistički grad, emporij ili trgovište, grad koji je tijekom prapovijesti i antike, imao i nosio vodeću ulogu na čitavom prostoru Donje Neretve, pa i ovog, južnog, dijela Hercegovine, upravo zahvaljujući svom strateški moćnom položaju na gornjoj granici plovnog dijela Neretve od samog ušća, te s druge strane prema širokom i prostranom zaleđu kao i čitavom uzvodnijem dijelu Neretve, na kojem su obitavala moćna ilirska 'plemena' Ardijeja, Daorsa, Narensija,i Autarijata. U ovom kontekstu možemo onda sagledati i ovdje prezentirani razotkriveni monumentalni megalitski bedem iznad samog ulaza u Gabelu iz smjera Čapljine, koji samim svojim položajem neposredno iznad ceste nudi jednu izuzetnu mogućnost da ga se iskoristi u promotivno-turističke svrhe, i to na način da se vanjsko lice bedema na dijelu ispoljenom iznad same ceste u potpunosti očisti i raščisti od zarasle vegetacije, zatim da se donji redovi zida s najmonumentalnijim vješto isklesanim blokovima očiste od gotovo potpuno zarasle mahovine, te da se potom u konačnici uz samu cestu podno zida postavi bilo kakav natpis s vrlo kratkim opisom, npr. da se radi o megalitskom antičkom ilirskom zidu ili slično. A s obzirom, na upravo postojeću i još uvijek itekako intrigirajuću Salinas-ovu tezu da se mitska Troja nalazila na prostoru Gabele, na tom natpisu bi moglo biti napisano i to da je riječ o 'zidu moguće Troje'. Sve u svemu, svi Gabeljani itekako mogu biti ponosni na još jedno razotkriveno arheološko, nepobitno, bogatstvo, na monumentalni kiklopski zid - zid velikog ilirskog grada, a možda čak i same Troje. Jer tko zna ?

Mapa položaja Gabele na 3d satelitskoj snimci gledano od smjera sjevera prema jugu (uočljiv izrazito strateški geopoložaj) 

Pogled prema Gabeli i Čapljini od smjera jugoistoka

RAZOTKRIVENI MEGALITSKI BEDEM IZNAD CESTE PREMA GABELI (slike dolje):
Prvotno približavanje bedemu i naziranje kroz gusto obraslu vegetaciju njegove monumentalnosti ..




Ancient (Illyrian) megalithic walls in Gabela - possible ruins of ancient city of Troy














Pogled na tipični ilirsko-helenistički bunjasti megalitski blok - tzv.bunja - kakvi su upravo tipični i najčešći u bedemima ilirskih gradova Daorsona, Aserije, Varvarije, Nedinuma, Meduna i Ohrida







DRUGI GORNJI MEGALITSKI BEDEM ZATRPAN RAZNIM PREGRADNJAMA, ZEMLJOM I OTPADOM (slike dolje):
Vidljivi vrlo teško prohodni pristup do ostataka megalitskog bedema koji se nazire iza guste vegetacije


Po tlu uokolo između grmlja, vegetacije i otpada prisutni su brojni veliki bunjasto isklesani megalitski blokovi (slike gore)













DIJELOVI BEDEMA I ANTIČKIH MEGALITSKIH GRAĐEVINA NA SJEVEROZAPADNOM DIJELU GABELE:



Na ovom dijelu također su prisutni veliki kvadratično-bunjasti megalitski blokovi 

Pogled na sjeverozapadni dio Gabele s brojnim grmovima tzv.šipka ljutuna (divlji nar) - koji je jedno od najzdravijih voća na svijetu

Po padini se mogu uočiti primitivni kameni terasasti ostaci što ukazuje na vjerojatnost da su se ovdje prvotno u prapovijesti nalazile stambene ilirske tj.prailirske terase

ISTOČNI VANJSKI DIO PROSTORA VELIKE MLETAČKE UTVRDE IZVAN ZIDINA PREMA NERETVI (slike dolje)
I ovdje se u tlu naziru vršni redovi bunjasto klesanih kamenih blokova - dijelovi antičkih predmletačkih zidina koji su u potpunosti pregrađeni mletačkom utvrdom u srednjem vijeku 


Krajnji istočni dio mletačke utvrde sa vrlo zanimljivim piramidalno isklesanim rubom bedema

KRAJNJI ZAPADNI DIO GABELE I OSTACI ANTIČKIH (rimskih i ilirskih) KAMENIH OBJEKATA (slike dolje):








Vrlo zanimljiva djelomično obrušena - kamena okrugla kula ili pak nastamba? (slike dolje)