Google+ Badge

utorak, 31. svibnja 2016.

'LJUBUŠKE ILIRSKE PIRAMIDE' I IZGUBLJENI PRAPOVIJESNI GRAD S MEGALITSKIM ZIDINAMA NA BRDU ZELENGORA IZNAD VITINE KOD LJUBUŠKOG; Illyrian pyramids and lost prehistoric city with megalithic walls on the hill Zelengora near Vitina

POTPUNO NEPOZNATI ILIRSKI GRAD S MEGALITSKIM BEDEMOM I PIRAMIDALNIM GOMILAMA KRIJE SE NA VRHU DREVNOG SVETOG BRDA ZELENGORA IZNAD VITINE;

Da je prostor Hercegovine prepun ostataka drevnih ili prapovijesnih kamenih građevina posve je neporeciva činjenica. I dok su široj javnosti, ali i struci-arheologiji, takve građevine prisutne po hercegovačkom kršu uglavnom poznatije kao pojmovi: gradine te tumuli ili gomile, najnoviji detaljniji uvidi i brojna izravna terenska istraživanja arhitekturalnih osobina ovih građevina pokazala su da veliki dio, danas naizgled gomilama sličnih kamenih ostataka, ustvari predstavljaju gotovo bez ikakve sumnje - izvorno fino obzidane, ili sazidane kamene građevine koje su imale oblik svojevrsnih stepenastih piramida, ili stepenastih konusno-kupastih građevina. Domaća i šira arheološka struka, usljed neopravdavajuće nezainteresiranosti i dosadašnje nesposobnosti prepoznavanja ovakvih arheo-graditeljskih osobitosti direktno na terenu, kao i usljed fizičke nevoljkosti za detaljnim obilascima terena i penjanjima na brda s ovakvim prapovijesnim građevinama - nažalost je bila u potpunosti (i mentalno i vizualno) ograničenog pogleda na ovakve prapovijesne kamene konstrukcije, što je rezultiralo time da se danas gotovo nitko od, kako lokalnih tako i regionalnih, stručnjaka arheologa specijalno ne bavi megalitskim prapovijesnim građevinama, a kojih, paradoksalno, ima daleko najveći broj na našim terenima negoli bilo kojih drugih arheoloških graditeljskih ostataka. Dakle, riječ je o prapovijesnim tumulusima ili gomilama te o prapovijesnim gradinama, pri čemu treba istaknuti da prapovijesnih tumulusa na prostoru Hercegovine od Buškog Blata i Tomislavgrada pa sve do Trebinja, ima zasigurno nekoliko stotina tisuća, a vjerojatno još mnogo više, dok prapovijesnih gradina ili gradinskih lokaliteta ima najmanje tisuću, a vjerojatno i više. Naime, autorovim detaljnim terenskim obilascima čitave Hercegovine te pregledima visokorezolucijskih i ortofoto satelitskih i sličnih snimaka, došlo je se do uvida da na ovim terenima postoji izrazito mnogo prapovijesnih gradina koje su arheološkoj struci potpuno nepoznate, odnosno nisu uopće unešene u registar arheoloških lokaliteta niti o njima ne postoji igdje napisana riječ. O gomilama je bolje da i ne govorimo, jer je uistinu njihov broj nesaglediv, te je stoga vrlo vidljiva i neporeciva činjenica da su upravo prapovijesni stanovnici Hercegovine - Prailiri i Iliri - ostavili nama danas daleko najbrojniju povijesno-arheološku graditeljsku baštinu, koja još nije ni u začetku prepoznavanja - kako od struke, tako i od šire javnosti.
Najnovijim autorovim istraživačkim obilaskom uz nemali fizički napor usljed neprohodnosti i teže pristupačnosti terena, na vrhu istaknutog brda Zelengora ponad selom Vitina sjeverozapadno od Ljubuškog razotkrivena je jedna impozantna, dosada potpuno nepoznata i neregistrirana ilirska gradina s megalitskim bedemom. Ova ilirska gradina predstavlja ustvari jedan novootkriveni pravi izgubljeni ilirski grad, budući da je riječ o jednom po svemu sudeći znatno prostranom i strateški vrlo bitnom prapovijesnom ilirskom naselju-polisu koji se prostirao na čitavoj gornjoj polovici brda Zelengora. Najzanimljivija činjenica koja se ispostavila tijekom obilaska ove misteriozne ilirske gradine jest to da ona u svom sklopu na krajnjem zapadnom i istočnom rubu sadrži dvije piramidalne gomile ili prave ilirske piramide. Detaljnijim obilaskom i snimanjem terena oko piramida uvidjelo se da je ona koja se nalazi na krajnjem zapadnom rubu znatno masivnija i veća s visinom od preko 8 i 10 metara ovisno o nagibu baze koji je neravnomjeran sa svih strana piramide. Iako bi ova upečatljiva ilirska piramida njenim pogledom 'na prvu', većini laika, ali i stručnjaka-arheologa koji nemaju izraženu sposobnost terenskog raspoznavanja bitnih elemenata, djelovala 'samo' kao obična velika gomila kamenja - to je ustvari samo današnja površinska maska izvornog izgleda i izvorne arhitekture budući da je ova 'gomila' ustvari rezultat razrušavanja, trošenja, i raspadanja nekad fino složenih kamenih komada kroz vrlo dugi vremenski period više od nekoliko tisuća godina. A da je tome tako, a i da je izvorni izgled ove danas naizgled 'velike gomile' upravo bio oblik stepenasto-terasaste piramide autor je na baznim dijelovima sa bočnih strana gomile razotkrio i dan danas zaostale jasno vidljive stepenasto posložene suhozidne dijelove. Ova zapadnija piramida je uistinu moćna i nakon uspona na njen najviši vrh svatko onaj koji u sebi ima metafizički senzibilitet prema drevnom mjestu i prema izvornoj prirodi će nesumnjivo osjetiti ogromnu pozitivnu energiju koja je nadopunjena elementom nevjerojatnog pogleda na horizont i okolna kamena brda, laganog povjetarca koji uvijek pušika na ovakvim mjestima tj.vrhuncima, te osjet topline sunčevog sjaja. Ta energija koja se osjeti na ovakvim drevnim prapovijesnim mjestima posebice na vrhovima piramidalnih kamenih građevina je ista ona energija koju planinari osjete nakon što se uspnu na vrh 'osvajane' planine i ista ona energija koja je privlačila i koja privlači planinare da se uspnu na neki visoki i istaknuti vrh. To je ista ona duboka unutarnja pozitivna energija koja se osjeti na područjima brojnih svetišta i svetih mjesta na svijetu raznih religija, posebice na prirodnim mjestima takvih svetišta kao što su npr. sveta međugorska brda Podbrdo i Križevac na čijim se vrhovima također nalaze prapovijesne gradine. Stoga osjećaj pozitivnog zanosa i energije na ovakvim arheološkim mjestima mogu samo i većinom osjetiti osobe usmjerene više metafizičkom-suštinskom izvornom te duhovnom smislu opstojanja i današnjega i prošloga. Oni koji to nemaju u sebi, a među njima je i dosta upravo stručnih osoba arheologa koji 'bi trebali' istraživati ovakve lokacije, rijetko će biti u stanju osjetiti ovakvu duboku i pozitivnu energiju na mjestima prapovijesnih ilirskih gradina što je i jedan od razloga zbog čega danas prapovijesne gradine najbolje prepoznaju, obilaze i istraživaju entuzijasti nearheolozi ili lokalni stanovnici koji se uvijek i s pravom najviše zanimaju za stare i drevne građevine njihovih predaka.
Druga istočnija kamena piramida je znatno manjih dimenzija u odnosu na zapadniju, no ono što je specifično vezano za nju i što je vrlo indikativno jest njen megalitski karakter, te znatno uočljivija i očuvanija izvorna stepenasta arhitektura složenih kamenja. Tako se na njenoj zapadnoj strani mogu zamijetiti stepenasto posloženi vrlo veliki, tj.pravi megalitski blokovi koji, iako velikim dijelom urušeni, jasno pokazuju mjestimičnu obrađenost s vanjskih strana i primarnu preciznu složenost u redovima na način dosta blizak tzv.ilirsko-helenističkom stilu megalitskog zida. A upravo iznenađujući pronalazak u tom smislu 'ilirsko-helenističkog megalitskog stila' jest razotkriveni ostatak dugog pravog megalitskog zida od velikih, poluklesanih, mjestimično i preciznije u ciklop, složenih megalitskih blokova vapnenca sa neposredne sjeverne padinske strane čitavog vrha brda. Ovaj megalitski zid velikim dijelom je razrušen i obrušen, no ipak su na nekoliko uzdužnih pozicija s njegove vanjske strane i danas ostali očuvani primarno složeni u ciklopskom stilu poligonalno obrađeni veliki blokovi vapnenca. Megalitski zid se pruža zaista znatnom dužinom od najmanje nekoliko stotina metara, pri čemu seže od krajnjeg zapadnog ruba podno veće piramide sve do padinskog dijela istočno od manje piramide na drugom istočnom rubu vrha brda. Također jasno je zamijećeno da ovaj megalitski zid ima izgrađena dva lica te da je prosječne širine ili debljine oko 2 metra, No, potrebno je naglasiti da je usljed njegove razrušenosti, gotovo kompletne današnje pokrivenosti debelim slojevima mahovine i guste zelene grmolike vegetacije, kao i položaja unutar guste crnogorične borove šume, ovaj pravi megalitski zid bio dosada potpuna misterija i nepoznanica jer nikakvi satelitski ili avio snimci kao ni pogledi iz podnožja brda, nisu dali naslutiti da se uopće na vrhu brda Zelengore krije jedna moćna ilirska gradina s megalitskim zidinama. Osim arhitekturalnih brojnih i očitih gradinskih ostataka, vrlo vrlo znakovita pojava je nevjerojatno obilje prapovijesne keramike, odnosno ostaci raznoraznih ilirskih i prailirskih posuda, vrčeva, amfora i sličnoga, što je prisutno na prisojnoj padinskoj strani neposredno podno velike zapadne kamene piramide. Uistinu ogromna količina danas, usljed dugotrajne izloženosti atmosferilijama, prilično razlomljene keramike ili lončarije ukazuje na neporecivu činjenicu da su na čitavim padinskim posebno južnim, osunčanijim, stranama brda Zelengore nekad prije više od 2500 godina stajale brojne nastambe ili kućice prapovijesnih ilirskih stanovnika ovog kraja ili svojevrsnih praljubušaka odnosno pravitinjana.

Pored ovih 'ljubuških ilirskih piramida', kroz nekoliko ranijih autorovih istraživačkih tekstova i reportaža, hercegovačka javnost, kao i struka, dobila je uvid u postojanje prapovijesnih kamenih tumulusa ili gomila koje se s obzirom na vidljivu izvornu arhitekturu mogu slobodno nazvati prapovijesnim piramidama, odnosno ilirskim ili prailirskim piramidama. S druge strane potrebno je ponovno naglasiti da su ove prave prapovijesne ljudskom rukom napravljene kamene piramide u potpunosti neusporedive sa tzv. visočkim piramidama kod Visokog gdje ne postoji niti jedan vidljiv i jasan dokaz ljudske arhitekture u tim tzv.piramidama osim kristalno jasnih i očitih geoloških ustvari prirodnih struktura. Tako su uz ljubuške-vitinjanske piramide ranije prezentirane hercegovačke (ilirske) piramide s područja Mostara iznad Raštana, zatim iznad Rodoča južno od Mostara te s područja neumskog zaleđa u blizini sela Dobrovo sjeverno od Neuma. U slučaju ovih hercegovačkih piramida većinom se radi o specijalno izgrađenim velikim piramidalnim gomilama na vrhovima istaknutijih brda na prostorima, ili pak u okviru, većih ili manjih prapovijesnih (ilirskih) gradina. I upravo ove piramidalne gomile ili stepenaste piramide, su ne samo od strane autora već i ranije tijekom 70ih i 80ih godina prošlog stoljeća od strane izvanrednog istraživača Petra Oreča, prepoznate i objašnjene kao specijalne, pa i jedinstvene prapovijesne kamene konstrukcije napravljene u tzv.obredne svrhe posebice one posvećene solarnom kultu ili kultu sunca, kao i u drugim tadašnjim kultovima, iz čega proizilazi jedan vrlo zanimljiv zaključak da se radi ustvari o prapovijesnim svetištima. Gotovo sva ovakva prapovijesna svetišta ili kamene građevine u obliku piramida vrlo su promišljeno od strane njihovih prapovijesnih graditelja napravljena ne na bilo kojim mjestima već na pomno odabranim prirodnim-reljefnim pozicijama s posebnom energijom mjesta, s posebnim nadmoćnim visinskim položajem odakle se savršeno može pratiti cjelogodišnji najraniji izlazak i najkasniji zalazak sunca, te nerijetko sa spektakularnim položajima na vrhovima okomitih klisura iznad dubokih kanjona ili uz okomite rubove visokih istaknutih uzvišenja. Drugim riječima ovakva prapovijesna svetišta često su uz obrednu i reljefno-stratešku funkciju imala svojevrsnu ulogu nekadašnjih drevnih opservatorija. Uzmemo li samo u obzir da je veliki broj svjetski poznatih megalitskih prapovijesnih konstrukcija kao što je Stonehenge u Engleskoj, pa piramide u Gizi u Egiptu, Newgrange u  Irskoj i druge, izgrađen upravo po principu kretanja nebeskih tijela, sunca, planeta, mjeseca i zvijezda, gotovo je nedvojbeno da je upravo i najbitnija svrha pojedinih naših hercegovačkih megalitskih prapovijesnih objekata - ustvari arheoastronomska. Pa upravo ta spoznaja da su brojne naše hercegovačke gradine na svojim najuzvišenijim dijelovima te na vrhovima istaknutih piramidalnih gomila - drevne zvjezdarnice naših pravih predaka Ilira i Prailira - to svima onima željnima da ovakve arheološke lokalitete posjećuju daje još jednu dodatnu pozitivnu energiju, ali i poziv da se ovakvi neporecivo značajni povijesni megalitski spomenici valoriziraju i zaštite od mogućih devastacija tipa izgradnji velikih radio-televizijskih i mobilnih odašiljača, podizanja velikih križeva, vodosprema, te krčenja ili preoravanja ogromnih parcela brdskog zemljišta za poljoprivredne potrebe sadnje smilja ili nekih drugih biljaka. Stoga, svi Vitinjani mogu biti ponosni na to da 'još uvijek' imaju nedevastiran i od modernih teških strojeva 'nedirnut' jedan ovakav prapovijesni arheološki lokalitet mističnog i izgubljenog ilirskog grada s dvjema piramidama kojeg su izgradili i njima ostavili u baštinu upravo njihovi pravi preci - drevni Iliri - Pravitinjani.

Mape položaja izgubljenog ilirskog grada kod Vitine s piramidama:



Pogledi prema upečatljivom i stršećem brdu Zelengora iznad Vitine od smjera sjevera od Borajne (slike dolje):



Zapadna, veća, ilirska piramida na rubu brda

Istočna, manja, ilirska piramida 

Pogled od podnožja podno sjeverne strane prema zapadnom dijelu vrha brda Zelengora

Uz padine i po vrhu brda raste uglavnom moćno i znakovito ljekovito bilje poput na slici vidljive kadulje i vrijeska

Pogled prema zapadu i vizualno jako upečatljivom brdu Klobuk (478 m.n.v.)

Dijelovi obraslih megalitskih zidina posve na zapadnoj strani podno vrha brda

Neki od pronađenih komada prapovijesne keramike (slike dolje):


Pogled na prirodne škrape koje su maksimalno popunjene odnosno obzidane od strane Ilira

Pogled prema vrhu zapadne, veće, piramide od sjevera prema jugu

Pogled na zapad s vrha veće piramide na vidljivo brdo Utvica i piramidoliko-stršeći Klobuk u pozadini

Brdo Klobuk (478 m.n.v.)

Brdo Utvica (231 m.n.v.) na kojem se isto nalaze ostaci prapovijesne gradine, koja je međutim za razliku od ove novootrivene na Zelengori, već ranije djelomično opisana i registrirana u arheološki leksikon BiH

ZAPADNA ILIRSKA PIRAMIDA, danas vrlo razrušena usljed dugotrajnosti vremena (slike dolje):



Pogledi s vrha zapadne piramide prema jugozapadu prema selima Šipovača i Vojnići te rijeci Trebižat (slike dolje):


Specijalno od strane Ilira postavljeni poput stola (dolmena) veliki megalitski blok

Dijelovi izuzetno brojne prisutne prapovijesne keramike ili ostataka raznih glinenih posuda, koje s obzirom na izgled i strukturu ukazuju na starije željezno a možda i na brončano doba (slike dolje):






Pogled na jugoistočnu stranu drevne ilirske piramide, danas izgledom u obliku velike gomile





Zumirani pogled prema istoku i nazirućoj drugoj, istočnoj manjoj stepenastoj piramidi no koja sadrži, vidljive, megalitske blokove


Namjerno od strane Ilira uspravljeni ogromni, više tona teški, vapnenački blokovi sa istočne strane veće piramide

Pogledi s vrha veće piramide u istočnim smjerovima (slike dolje):







Pogled na vidljivo područje Međugorja u pravcu istoka

Pogled seže sve do, poput Kilimandžara, stršeće planine Čabulje na sjeveru

Zanimljivo malo vapnenačko krševito brdašce prema Klobuku u pravcu zapada

Još jedanput - moćni vrh Klobuka

Pogled na jasno naziruće izvorne stepeničaste dijelove arhitekture u baznom dijelu sa istočne strane veće piramide

Naziruće stepenaste izvorne konstrukcije na istočnoj strani veće piramide

Megalitska podzidana cesta od jedne do druge prapovijesne piramide i ostaci megalitskog bedema na sjevernoj strani podno vrha brda (slike dolje):



Vrlo zanimljivi, pronađeni pravi megalitski - dolmen - ogroman preko 10 tona teški kameni blok namjerno je od strane Ilira odvojen od prirodnog izdanka(živca) i prevaljen da bi sjeo na manje ispod njega

Dijelovi megalitskog bedema sa sjeverne strane podno vrha brda (slike dolje): 








Dodatni, zanimljivi pronađeni ostatak antičkog bedema od manjih komada kamena na sjevernoj padini u sklopu gradine

Jedan od ogromnih megalitskih blokova postavljenih u bedemu

ISTOČNA, MANJA, ILIRSKA PIRAMIDA sa očuvanim dijelovima megalitske stepenaste gradnje (slike dolje):






Pogled s vrha piramide prema istoku u pravcu Ljubuškog i Međugorja

Zapadni rub piramide s obrušenim i očuvanijim megalitskim blokovima

Istočni rub piramide s vidljivim postavljenim megalitima

Po vrhu ove ilirske piramide raste  'naše' pravo prirodno i nevjerojatno mirisno smilje (Helichrysum italicum) čiji miris ne može nadjačati niti jedno posađeno smilje iako se sadi u enormnim količinama

Sjeverni dio podnožja istočne manje piramide

MEGALITSKI ZID (dijelovi sekcija sa zaostalim, izvorno postavljenim poluklesanim blokovima kamena)-slike dolje:


Pogled na vrstu stijene od kojeg je građen ovaj megalitski bedem - vidljivi fosilni ostaci ili okamine brojnih koraljima sličnih granastih oblika morskih organizama tzv.briozoa i hidrozoa gornjokredne starosti prije više od 90 milijuna godina 






Krajnji istočni rub vrha brda i ilirske gradine - izgubljenog ilirskog grada (slike dolje):


Megalitske zidine sa sjeverne strane/ Megalithic walls - slike dolje:




Pojedini veći isklesaniji poligonalno-kvadratični blokovi kamena u okviru megalitskog bedema naziru se između guste zelene vegetacije (slika gore i dolje):