Google+ Badge

subota, 30. travnja 2016.

OTKRIVEN POTPUNO NEPOZNATI HELENISTIČKI ZID - NAJMONUMENTALNIJI DIO ILIRSKE GRADINE ZVONIGRAD KOD SELA GORNJI POLOG / Discovered the most impressive hellenistic megalithic wall at Illyrian city of Zvonigrad near village of Gornji Polog

MEGALITSKA ILIRSKA GRADINA ZVONIGRAD UZ DAORSON KOD STOCA PREDSTAVLJA NAJMONUMENTALNIJU PRAPOVIJESNU GRAĐEVINU U BOSNI I HERCEGOVINI !

U posljednje vrijeme može se slobodno kazati kako je monumentalni ilirski grad Daorson u selu Ošanići kod Stoca postao jedna od glavnih arheo-turističkih destinacija ne samo područja općine Stolac, već i šireg dijela Hercegovine. No, pored Daorsona zadnjih nekoliko godina široj javnosti su predstavljeni i pojedini drugi razotkriveni, medijski gotovo nepoznati,  hercegovački arheološki lokaliteti s prapovijesnim, ilirskim monumentalnim građevinama i zidinama, među kojima je svakako najreprezentativnija ilirska gradina Zvonigrad smještena na krajnjem zapadnom dijelu sela Gornji Polog iznad Mostarskog blata. 
O Zvonigradu je ranije gotovo isključivo pisano u par ranijih arheoloških radova koji su samo rijetkima bili dostupni. U ovim radovima tada je uz skromni opis arhitekture ove gradine predočeno svega par crno-bijelih fotografija jako loše kvalitete i vrlo malog formata. Nakon tih relativno 'davnijih' radova u medijima, posebice internetu, do unazad 3 godine, nije se mogla pronaći gotovo niti jedna jasna i čista fotografija bilo kojeg dijela monumentalnih zidina Zvonigrada. Stoga je ova medijska ogromna tajnovitost Zvonigrada 2013 godine nagnala autora da detaljnije obiđe i snimi monumentalne kiklopske zidine Zvonigrada pri čemu je osim internetske ekskluzivne fotoreportaže ( http://hercegovina-geoarheo.blogspot.ba/2013/04/ekskluzivno-megalitski-kiklopski.html) snimljen značajan video materijal za avanturističko-putopisni serijal 'Nova avantura' na BHT koji je potom i prikazan na televiziji (prilog o Zvonigrad ide od 27 min. https://www.youtube.com/watch?v=YLkT4mKHoMo ). Nakon ovih medijskih promotivnih prezentacija i prikazivanja uz još nekoliko specijalnih opisnih fotoreportaža područja Zvonigrada i Gornjeg Pologa od strane autora, usmjerenje medija i šire javnosti, a posebice lokalne zajednice, prema ovoj monumentalnoj gradini jako je poraslo, što je rezultiralo posve opravdanim uvrštavanjem gradine Zvonigrad i u turističku ponudu Hercegovačko-neretvanske županije ( http://polog-info.com/wp-content/uploads/2015/06/TuristickiVodicHercegovina.pdf ). Dakako ne smijemo zaboraviti spomenuti kako je arheologinja prof.Snježana Vasilj još tijekom istraživanja i senzacionalnog otkrića ilirskih brodova u Desilu na Hutovu blatu još od 2007 godine, javnosti posebno naglasila važnost Zvonigrada kao monumentalne helenističke građevine (  http://wpdev.siroki.com/tajne-hutovog-blata-stare-2300-godina/ http://www.infobiro.ba/article/341383http://www.gracija.ba/novost/10195/snjezana-vasilj).
Dio Zvonigrada koji je kao monumentalni dio cjelokupne arhitekture gotovo isključivo svugdje, i u ranijim arheološkim radovima, i u raznim internetskim portalima, prikazivan i opisivan, odnosi se na ilirsko-helenističke megalitske ili kiklopske zidine uzduž čitavog zapadnog ruba, velikog i do 170 m dugog, 'fortifikacijskog' bedema koji se nalazi na zapadnoj strani Zvonigrada. Uz ovaj vanjski zapadni dio cjelovitog danas urušenog bedema, gotovo čitavom njegovom dužinom od krajnjeg sjevera pa do južnog kraja proteže se negdje bolje, a negdje slabije očuvan monumentalni megalitski bedem građen od ogromnih precizno klesanih vapnenačkih kvadera, bunjastih, trapezoidnih i poligonalnih blokova. Na nekoliko takvih uistinu ogromnih isklesanih blokova na jednom njihovom rubu jasno se može zamijetiti vrlo precizno isklesani tipični helenistički arhitekturalni klesarski element tzv.anatiroza. Ovaj arhitekturalni element jasno pokazuju da je na onim dijelovima bedema gdje su stajali ovakvi blokovi s anatirozom bili rubni dijelovi gdje se megalitski zid s vanjske strane 'lomio' pod pravim kutem, što nadalje samim time sugerira ili da su se tu nalazili otvori velikih vrata ili da su točno tu postojale izgrađene četvrtaste kule u sklopu cjelovitog bedema. Nadalje, što je također ranije prikazivano kroz fotografije, u medijima se mogu pronaći slike jednog četvrtastog dijela unutar samog bedema na njegovom donjem dijelu. Ono što je zanimljivo u ovom dijelu cjelokupnog bedema jest što se ovdje jasno naziru veliki pomno klesani tipični helenistički poligonalni blokovi koji imaju najmanje 5 isklesanih kuteva i rubova s kojima su vrlo precizno u tzv.ciklop metodi složeni i uglavljeni sa susjednim vapnenačkim blokovima.
No, gotovo je potpuno nepoznata činjenica kakav se ustvari nevjerojatno monumentalan megalitski bedem krije posve na krajnjoj sjevernoj strani na samom vrhu izduženog fortifikacijskog bedema i to s njegove vanjske strane na padini obrasloj vegetacijom te zatrpanom gomilom sitnijeg kamenja. Ova činjenica, a i sami posve periferni položaj ovog dijela gradine, dosada nije nikoga, pa niti arheologe, naveo da ga dođu izbliza pogledati, snimiti ili istražiti. Tako je nedavno autor posve slučajnim probijanjem kroz vegetaciju i dolaskom do ovog perifernog dijela gradinskog bedema ispod njegovog sjevernog ruba na dnu zamijetio da pomalo izviruje par velikih pomno isklesanih kvadratičnih blokova. Iako na prvi pogled u odnosu na ostale od ranije poznate dijelove zidina Zvonigrada, to nije odavalo neke značajnije naznake, blagom nedestruktivnom autorovom intervencijom sklanjanja male količine površinski obrušenog materijala golim rukama uz pomoć malog čekića te pažljivim rasvjetljavanjem vanjskog lica bedema, došlo je do potpuno neočekivanog ukazivanja pravog čuda. Naime, nakon samo kratkotrajnog sklanjanja obrušenog sitnog materijala pred očima su se pokazale nevjerojatno monumentalne kiklopske zidine izgrađene od jako velikih izuzetno precizno isklesanih kvadratičnih i poligonalnih blokova. Daljnjim vizualnim uvidom autor je razotkrio činjenicu da se ovdje nalazi ustvari najmonumentalniji megalitski bedemski dio čitave gradine Zvonigrad, koji dosada nigdje i nikome nije bio poznat, budući da je s obzirom na zatrpanost gomilom sitnog kamena te na njegov periferni položaj bio gotovo nevidljiv. Oduševljenje i impresivnost su se pokazali još većima nakon što je jasno zamijećeno da se ispod dna trenutno vidljivog vanjskog lica ovog megalitskog bedema prostiru još najmanje dva reda najvećih, višetonskih, precizno isklesanih vapnenačkih blokova. A i nadalje osim toga, u sredini i prema dnu vidljive sekcije zida razotkrivaju se nevjerojatno precizno napravljeni međusobni spojevi među ogromnim blokovima, koji su toliko uski i tanki da su gotovo nevidljivi, te se u njih ne može niti bankovna kartica uvući. Ustvari sagledavši u cjelini ovaj novootkriveni, zasigurno, dosada najmonumentalniji dio gradine Zvonigrad, jasno se uviđa kako je riječ o gotovo identično monumentalnim kiklopskim zidinama gotovo istovjetne arhitekture kao na gradini Daorson kod Stoca. Još daljnjim autorovim uvidom, raspoznalo se to da je ovaj impozantni megalitski bedem očuvan na ovom dijelu očuvan vjerojatno u najvećoj visini negoli bilo koji drugi bedemski dio Zvonigrada, pri čemu se pruža u pravcu istok-zapad u dužini od najmanje 25 metara savršeno prateći prirodnu reljefnu stijensku padinu i položaje prirodnih vapnenačkih slojeva. Osim autorovog vrlo malog razotkrivenog dijela ovog prethodno potpuno nepoznatog zida Zvonigrada, potrebno je naglasiti da se upravo najmonumentalniji dijelovi ovog najsjevernijeg kiklopskog zida i dalje nalaze potpuno zakopani u dužini preko 20 metara. Uvidom u geotehničke karakteristike ovog dijela zida kao i ostalih sekcija bedema gradine Zvonigrad, uistinu postaje još više zadivljujuće vrhunsko znanje primjenjene ili inženjerske geologije ovih drevnih majstora Ilira Daorsa koji su napravili ovu veličanstvenu megalitsku građevinu. Naime, tek nekih 10-ak metara podno ovih megalitskih zidova sa sjevernih strana u velikoj izdanačkoj površini pružaju se eocenski foraminiferski glinoviti vapnenci sive boje, dok se točno i upravo isključivo na površini same gradine Zvonigrad i njenih bedema prostiru stariji gornjokredni, tzv.rudistni vapnenci bjelkaste boje. Vrhunsko poznavanje geoloških karakteristika ovih dvaju tipova stijena upravo se očituje u činjenici da niti u jednom dijelu bedema Zvonigrada nije upotrebljen niti najmanji komadić sivkastih eocenskih vapnenaca, već su isključivo korišteni obrađeni dijelovi slojeva pravih bijelih rudistnih vapnenca gornjokredne starosti. Drugim riječima govoreći - ovi drevni majstori graditelji i arhitekti, među kojima je zasigurno bilo ili grka ili grčkog utjecaja, su vrlo dobro znali da su unatoč tome što ih ima puno, eocenski sivi glinoviti vapnenci puno lošije kvalitete za građenje, za razliku od bijelih rudistnih vapnenaca koji su s obzirom na karakter slojeva, strukturu i kompaktnost, izvanredno pogodni za obradu i izgrađivanje trajnijih kiklopskih zidova.  Budući da su ovi rudistni vapnenci na ovom dijelu prostora jako dobro uslojeni sa slojevima debljine od 30 pa do 60 cm koji gotovo okomito izbijaju na površini, njihovim odlamanjem po pukotinama okomitim na pružanje i ravnine slojeva, već su se dobivali skoro gotovi megalitski blokovi kojima su upravo ravnine slojevitosti predstavljale većinom ravne plohe blokova vanjskog lica bedema ili pak horizontalne priležne stranice kojima su se ti blokovi slagali unutar zidina, dok su preciznim klesarskim doradama vertikalnih odlomljenih ploha vrlo uspješno izvedene poprečne priležne ponekad i valovite plohe kvadratičnih, bunjastih ili pak poligonalnih blokova.
Ovaj novootkriveni dio megalitskog zida ilirske gradine Zvonigrad jasno pokazuje da ova prapovijesna gradina predstavlja bez ikakve sumnje jedan od najvažnijih arheoloških lokaliteta Hercegovine tj. Hercegovačko-neretvanske županije, koji bez ikakvog odlaganja treba postati jedan od najvećih prioriteta u budućim arheološkim istraživanjima. Jer, da li treba podsjećati i napominjati, da je u ovom slučaju, uz ilirski grad Daorson, riječ o jednoj od najmonumentalnijih prapovijesnih građevina u državi?. Stoga, je neporecivo poželjno, ali i potrebito, da se bez traženja negativnih opravdavanja, odlaganja ili 'turanja pod tepih' od strane svih ovlaštenih osoba, institucija, arheologa i sličnih ustanova za kulturno-povijesne spomenike, što ranije započne s detaljnijim arheološkim istraživanjem, rašćišćavanjem te iskopavanjem zidina ilirskog grada Zvonigrada - moguće najmonumentalnije helenističke građevine na ovim prostorima.


Mape ilirskog grada Zvonigrad:


Panoramsko-opisni prikaz Zvonigrada gledano od smjera zapada iz Grabove drage prema istoku (slike dolje):

Illyrian prehistoric megalithic city Zvonigrad near Polog in western Herzegovina


Zimski pogled od istoka na istočniju veliku kultnu gomilu i kroz grmlje nazirući jako dugi megalitski bedem zapadno od nje

Kasno-proljetni pogled od sjeveroistoka i istoka prema ostacima drevnog ilirskog grada Zvonigrad (slike dolje):



Od ranije poznati megalitski dijelovi bedema Zvonigrada s nekim detaljima (slike dolje):
Pri vidljivom dnu sekcije ovdje se jasno zapažaju vrlo precizno u ciklop uglavljeni višekutno isklesani tj.poligonalni blokovi

Pogled na samo jedan uzdužni dio kiklopskih zidina koje bi tek trebalo iskopati čime bi se ukazale monumentalne zidine gotovo identične arhitekture kao one na čuvenom Daorsonu kod Stoca



Pogled na specifični i tipični helenistički klesarski element na rubu bloka tzv.anatiroza

Jesenji pogledi na Gornjopološko polje (slike dolje):


Dio pri sjevernom vrhu cjelokupnog bedema s vidljivo precizno isklesanim i u ciklop spojenim poligonalnim blokovima

Još neki dijelovi zapadne strane izduženog bedema s nazirućim monumentalnim megalitskim blokovima koje tek treba raščistiti (slika gore i dolje):


NOVOOTKRIVENE HELENISTIČKE MEGALITSKE ZIDINE (slike dolje):





Blokovi su ogromni, od 500 kg pa do nekoliko tona teški, vrlo vrlo precizno klesani i međusobno spojeni te se pružaju skroz u dubinu od ovdje vidljivog razotkrivenog dna












Gotovo nevidljivi spoj između ogromnih blokova, u koji se ne može niti bankovna kartica ugurati





Ovaj monumentalni kiklopski zid se pruža dalje u pravcu istoka ispod ove obrušene gomile sitnijeg kamenja



Pogled na pronađeni poput sante leda - samo vršni vidljivi dio kiklopskog zida posve u istočnom perifernom dijelu na padini podno sjevernog ruba velikog bedema


PERIFERIJA I OKOLICA ZVONIGRADA (slike dolje):











Razotkriveni ostaci temelja nekakve četvrtaste (daorske?) kule i megalitskih zidova (slika gore i dolje):



Pogledi od istoka s druge strane vrha kanjona prema Zvonigradu u pravcu zapada (slike dolje):


Razotkriveni ostaci porušene veće pravokutne megalitske građevine (slika gore), s vidljivim fino isklesanim megalitskim blokovima (slika dolje) koje bi tek trebalo raščistiti od obrušenog materijala - mogući ilirski hram ili pak grobnica ?











Nema komentara:

Objavi komentar