IZNAD BOBANOVE DRAGE KOD GRUDA RAZOTKRIVEN VELIKI ILIRSKO-HELENISTIČKI GRAD S MEGALITSKIM ZIDINAMA - ZABORAVLJENA 'GRUDSKA MIKENA' / Impressive Illyrian-Hellenistic city with megalithic walls discovered above village Bobanova Draga near Grude in West Herzegovina

BOBANOVA DRAGA KRIJE PRAVU GRUDSKU MIKENU - POTPUNO NEPOZNATI I IZGUBLJENI ILIRSKI GRAD S AKROPOLOM I MEGALITSKIM (KIKLOPSKIM) ZIDINAMA; 

Iako je tijekom prethodnog istraživanja upoznat i razotkriven vrlo zanimljiv arheološki lokalitet u selu Bobanova Draga kod Gruda, koji sadrži ostatke antičkih građevina te kiklopske zidine načinjene od najvjerojatnije lokalnog ilirskog stanovništva tijekom mlađeg perioda željeznog doba prije više od 2000 godina ( http://megaliti-hercegovina.blogspot.ba/2016/01/u-bobanovoj-dragi-kod-gruda-pronaene.html), glavni i najzanimljiviji predio ovog sela  tada ustvari uopće nije bio istražen, a time niti detaljnije upoznat. Upravo je tijekom zadnjeg istraživačkog obilaska tog misterioznijeg dijela ovog zapadnohercegovačkog sela prije par dana, na vrhu brda sa suprotne strane od ranije istraženog brda, razotkriven nevjerojatan arheološki lokalitet za kojeg se ispostavilo da je riječ o pravom, i prilično velikom, ilirsko-helenističkom gradu s mnoštvom obrušenih kamenih građevina, megalitskih bedema, ostataka raznoraznih suhozidnih konstrukcija, kao i dijelovima pravih svojevrsnih kvartova odnosno tadašnjih dijelova grada i to prije svega akropole, predakropolskog prostora, te padinskih podgrađa sa gotovo svih strana akropolskog dijela. 
Tijekom autorovog detaljnijeg obilaska ovog zaravnjenog brda s jugoistočne strane relativno duboke drage, zamijećeno je i snimljeno  znatno više od očekivanog - pri čemu glavninu razotkrivenog zanimljivog arheološkog sadržaja sačinjavaju suhozidni vrlo često megalitski bedemi, zatim velikim dijelom obrušene, no vidljivo izvorno vrlo impozantne ili monumentalne ilirske građevine posebice ostaci najuzvišenije velike gomile koja ustvari predstavlja fino obzidanu veliku piramidoliku građevinu. Naravno pored ovih arhitekturalnih ostataka na čitavom prostoru ovog drevnog ilirskog grada, posebice na njegovom sjevernijem dijelu gdje se prostire tzv.akropola, zamijećeni su brojni ostaci ili ulomci prapovijesne ili ilirske keramike, odnosno dijelovi od raznih vidova posuda, vrčeva, zdjela, amfora, lonaca i sličnih predmeta. Osim ovoga, zamijećeno je da je tzv. kulturni sloj ili sloj zemlje bogat upravo sa takvim materijalnim ostacima drevnih prastanovnika ovog kraja - Ilira i Protoilira, uvelike izražen, razvijen i vrlo dobro očuvan na ovim sjevernijim dijelovima ilirskog grada, a posebice uz njegove najsjevernije rubove. 
Nakon ovog detaljnog obilaska, te usporedbom sa topografskom situacijom vrlo jasno se može izvući nekadašnja ili izvorna šema arhitekture i izgleda ovog drevnog ilirskog grada. S obzirom na sve zasada zapažene ostatke građevina i sve naziruće arhitektonske tragove kao i vidljive ostatke na površini, može se izvući pretpostavka da se ovaj grad sa svim svojim pripadajućim dijelovima (akropolom, predakropolom, podgrađima..) prostirao na jednoj znatnoj površini oko 14 hektara. Ako s obzirom na ovo, povučemo paralelu s dosada daleko najpoznatijim ilirskim lokalitetom u našoj državi a i šire - a to je ilirski grad Daorson kod Stoca, koji se prema brojnim tumačenjima prostirao na površini oko 15-ak hektara, jasno vidimo o kakvom, vrijednom, velikom, i dosada još uvijek nepoznatom ilirskom gradu je riječ ovdje u selu Bobanova Draga. U okviru ovoga vrlo bitno je spomenuti i činjenicu da se točno ovaj lokalitet gotovo nigdje u stručnoj arheološkoj literaturi ne samo -ne opisuje, već niti spominje, pri čemu uopće nije registriran unutar glavnog arheološkog opsežnog kataloga BiH - Arheološkog leksikona, a osim toga i gotovo nigdje drugdje u literaturama se ne spominje kao prava ilirska gradina. A da nije riječ o bilo kakvoj gradini već o pravom svojevrsnom jedinstvenom zapadnohercegovačkom ilirskom gradu ukazuju prisutna arhitektonska obilježja na čitavom ovom lokalitetu koja jasno pokazuju osmišljen, urbani sustav položaja građevina i prostora među građevinama s jasno očitim svojstvom tzv.ortogonalnosti - što upravo predstavlja glavnu osobitost drevnih antičkih gradova. S obzirom na karaktere svih građevina i bedema, ali i s obzirom na brojne ostatke po svemu sudeći kasno-brončanodobne i starije-željeznodobne keramike što ukazuje približnu istovremenost postojanja ovog drevnog kamenog grada s postojanjem čuvene Mikene u Grčkoj - ovaj novootkriveni arheološki lokalitet slobodno možemo nazvati 'Grudska Mikena'.
Nadalje, vrlo zanimljive arhitektonske ili graditeljske osobine ove, potpuno nepoznate, zapadnohercegovačke ilirske gradine, predstavljaju tri do četiri gotovo paralelna masivna, izdužena i megalitska bedema koji se u pravcima istok-zapad paralelno pružaju od jugozapada prema sjeveroistoku pri čemu stepeničasto te reljefno prate lagano visinsko izdizanje terena od nižeg na jugozapadu do najvišeg dijela na sjeveroistoku. Na jugozapadnoj strani prisutan je najduži, oko 120 metara dugi, izrazito masivni, pa i monumentalni bedem koji na svom južnom okrajku s vanjske strane pri svojoj bazi sadrži očuvan pravi megalitski ili kiklopski zid od fino složenih, djelomično isklesanih ogromnih vapnenačkih blokova mjestimično težih i od nekoliko tona. Obilazeći nadalje ostale vidljive dijelove suhozidnih konstrukcija i građevina, autor je razotkrio postojanje doslovno pravog urbanog rastera ili šeme svih drevnih ilirskih te ilirsko-helenističkih, a možda i antičkih, građevina pri čemu prethodno navedeni paralelni monumentalni izduženi megalitski bedemi sa jugozapada i sa sjevera omeđuju pravo akropolsko područje ili akropolu gdje se na njenom sjeveroistočnom kraju iznad samog visokog i strmog ruba kanjonske drage nalazi svojevrsna ogromna ili kultna gomila. Ova gomila ustvari nema veze s gomilom, jer se njenim detaljnijim pregledom jasno može uvidjeti kako je riječ o jednoj, uistinu, impozantnoj piramidolikoj građevini koja je imala fino ozidanu stepeničastu konstrukciju s južnih strana pri čemu je sa sjevera bila 'naslonjena' odnosno ustvari perfektno povezana s prirodnim velikim izrazito stršećim stupasto-stepeničastim izdancima vapnenca. Autorovim penjanjem preko ovih strmih vapnenačkih izdanaka na njihov sami vrh, jasno je dobivena spoznaja koja se može ponajviše pa i jedino iskusiti te osjetiti izravnim dolaskom na ovo mjesto, a to je da je riječ o gotovo nedvojbeno -- jednom drevnom kultnom, obrednom ili uzvišenom mjestu ovih drevnih ilirskih stanovnika ovog izgubljenog kamenog grada. S obzirom na izgled ovih upečatljivih stršećih izdanaka stijena čije su južne padine obzidane s enormno mnogo kamenih blokova, te karakteristike fenomenalnog pogleda i mogućnosti pregleda horizonta, može se vrlo čvrsto pretpostaviti da je ova tzv.kultna gomila osim za svojevrsne ilirske obrede služila i u promatranju astronomske situacije, praćenju izlazaka i kretanja sunca, mjeseca i zvijezda, ili ukratko rečeno - kao arheoastronomski opservatorij. Daljnjim obilaskom neposrednih južnih i jugoistočnih strana podno ove 'kultne gomile' i podno akropole, autor je razotkrio također potpuno neočekivano, ogromnu količinu urušenih drevnih ilirskih kamenih bedema te raznih građevina. Među brojnim takvim urušenim ili obrušenim 'hrpama' kamenja, ali i unutar očuvanijih sekcija zidova, mogu se zamijetiti vapnenački komadi ili blokovi koji su finije klesani bar sa dvije svoje strane. Nadalje, zamijećeno je kako u odnosu na kultnu gomilu i na paralelne najmasivnije bedeme postoji okomito izduženo reljefno usko uleknuće ili svojevrsna 'mini' dragica koja se pruža u pravcu od sjeverostoka prema jugozapadu, u kojoj je autor razotkrio postojanje brojnih ostataka ilirskih, ili pak antičkih suhozidnih građevina, nastambi i sličnih objekata što je već sad prije ljetnog perioda vrlo teško zapažati usljed jako guste obraslosti teškoprohodnom i bodljikavom vegetacijom. No, budući da je rast vegetacije rezultat mnogo kasnijeg vremena od vremena života u ovom ilirskom gradu, pri samoj zamisli kako je to sve izgledalo dok je se živjelo ovdje na vrhuncu tijekom željeznog doba prije više od 2300 godina a vrlo vjerojatno i mnogo ranije prije više od 3000 godina, jasno se može predočiti koliko vrijedan i kompleksan arheološki lokalitet s itekako brojnim graditeljskim ostacima leži na ovom brdu sjeveroistočno od Bobanove Drage. A da svi ovdje, iako tek djelomično upoznati i razotkriveni, graditeljsko-arhitektonski ostaci ilirskog grada, predstavljaju samoj jedan segment vrijedan itekako poželjnog, pa i neophodnog sustavnog arheološkog istraživanja ovog lokaliteta, govore i brojni pokretni nalazi, od keramike pa do metalnih artefakata, koji bi u budućnosti, ukoliko uopće dođe do takvih istraživanja, predstavljali neprocijenjivo kulturno-povijesno, ali isto tako i znanstveno-arheološko, blago.
A da ni u arheološkoj potencijalnosti ovog lokaliteta nije niti blizu kraj značaja i vrijednosti ovog lokaliteta - treba istaknuti da ovaj, kao i mnogi drugi lokaliteti s impresivnim i još uvijek tajnovitim megalitskim građevinama od pravih predaka današnjih Hercegovaca - Ilira, nemaju još uvijek niti blizu valoriziranu potencijalnost kao moguće vrhunske -turističke - odnosno -arheoturističke top destinacije južnog dijela ove naše države.

Mape položaja i izgled izgubljenog ilirskog grada iznad Bobanove Drage:

Lost Illyrian (megalithic) city in the village of Bobanova Draga near Grude in southwestern Bosnia&Herzegovina



Pogled na brdo sa zapadne strane s ostacima ranije prezentiranog kiklopskog zida  

Prilazni put i uspon prema izgubljenom drevnom gradu s južnih strana:

Vidljivi megalitski poluklesani vapnenački blokovi uz rub pristupnog puta na padini brda 

Pogled s omanje gomile na krajnjem jugozapadnom rubu drevnog grada prema Imotsko-bekijskom polju i vidljivom masivu Biokova

IZGUBLJENI ILIRSKI GRAD - DONJI JUŽNI I JUGOISTOČNI DIO GRADA 'Predakropolski dio' 
Pogled od juga na veliki predakropolski dio s nazirućim masivnim i megalitskim južnijim paralelnim bedemima


Pronađene megalitske zidine na jugoistočnoj periferiji predakropolskog dijela pri čemu fascinira način zidanja zida pri čemu su ogromni vapnenački blokovi in-situ odvojeni od prirodnih slojeva, zatim dorađeni, tj.doklesani na priležnim stranicama te perfektno postavljeni jedan na drugi na način istovjetan kakvog su oblika tj.nagiba i prirodni slojevi vapnenca na ovoj poziciji -- ukratko - ovaj ilirski megalitski ili kiklopski zid savršeno je stopljen s prirodnim ambijentom stjenovite površine

Illyrian megalithic walls perfectly builded in harmony with natural geological surface


Veliki poluobrađeni ili djelomično oklesani blokovi prisutni su posvuda unutar predakropolskog i akropolskog dijela



Pogled na dio vrlo dugog i mjestimično kiklopskog zida sa jugoistočne strane ilirskog grada i predakropolskog dijela


Ostaci brojnih masivnih, obrušenih, i djelomično očuvanih bedema, građevina i suhozidnih objekata s mjestimično isklesanim komadima vapnenca, na jugoistočnom dijelu ilirskog grada 







Ostaci urušenih masivnih megalitskih bedema s brojnim ogromnim komadima ili blokovima vapnenca (slike dolje):





Ulaz u akropolski dio iz smjera juga s vidljivim predbedemom i svojevrsnim 'monumentalnim' ili velikim blokovima postavljenim s obje strane ovog južnog ulaza (slike dolje):


Ogromni izduženi jugozapadni masivni bedem s monumentalnim megalitskim bazičnim zidom u vanjskom, donjem rubu s južne strane (slike dolje - kao mjerilo veličine kamenih blokova postavljen mobitel):









Zapadni i sjeverozapadni dio akropolskog dijela (slike dolje):



Vidljiva pravokutna klesanost ovog vapnenačkog bloka

Pogled na veličanstvenu planinu Biokovo iznad Makarske rivijere i najviši vrh sv.Jure (1762 m.n.v.):


Krajnji sjeverozapadni dijelovi akropole (slike dolje):


Nekad prije više od 2500 godina ovdje je cvjetao život a danas cvjeta uglavnom proljetno i ljetno cvjeće poput ovog rascvjetalog stabla drinovine

Brojni dijelovi megalitskih podzida i bedema, danas gotovo jedva zamijetljivi usljed zaraslosti u gustu travu i prije toga zatrpanosti dugotrajnim taloženjem zemlje i tla


Približen pogled prema vapnenačkoj stmoj padini s druge sjeverne strane drage od krajnjeg sjeverozapadnog dijela akropole 

Brojne ljubičice nagovještavaju dolazak Cvjetnice


Velika vršna, kultna gomila - piramidolika stepenasta, danas urušena, građevina - ilirski hram, obredno mjesto-svetište, vidikovac ali i vjerojatni arheo-opservatorij (slike dolje):







Mogući ilirski opservatorij - mjesto promatranja i praćenja kretanja nebeskih tijela



Pogled na pravu, grudsku, vazdazelenu, prašumu sjeverno od drage i ilirskog grada, sastavljenu većinom od vrste crnogoričnih stabala - (dalmatinskih) crnih borova (Pinus nigra i P.nigra dalmatica)


Pogled na drugu, sjevernu stranu drage i jasno uočljive fino-uslojene naslage ili slojeve gornjokrednog tzv.rudistnog vapnenca čiji su slojevi nagnuti pod kutom od 40 do 50 stupnjeva prema sjeveru

Sjeveroistočni krajnji dio akropole, dijelovi kultne gomile i drugih građevina (slike dolje):

Jedan od brojnih prisutnih fragmenata prapovijesne keramike koji svojim izgledom i strukturom ukazuje na posudu brončanodobne starosti - tj. u vrijeme kad je postojala i čuvena Mikena u Grčkoj


Jasno uočljivi brojni megalitski blokovi podno krajnjih istočnih strana kultne gomile i arheo-opservatorija




Enormna količina obrušenog, odronjenog ili pomjerenog kamenja koji su izvorno bili djelovi masivnih podzida, bedema ili drugih ilirskih, protoilirskih, građevina - uzduž čitavog istočno padinskog dijela podno akropole

Istočni dijelovi akropole (megalitski zidovi, razne suhozidne građevine, bedemi i slično) - slike dolje:










Megalitski (kiklopski) zid s ogromnim, višetonskim, blokovima kamena postavljenim u gornje dijelove zida (slike dolje):


Krajnji južni dio akropolskog dijela - jasno uočljiva umjetno načinjena gotovo horizontalna terasa na kojoj je danas ostao vrlo dobro očuvan tzv. kulturni sloj koji čeka neko buduće arheološko istraživanje ili iskopavanje 




Autorov razotkriven dokaz da se ovdje (kao ni u masi drugih predpovijesnih gradina) ne radi o nekakvim 'nasipima' ili 'nabacanom kamenu' već o izvorno fino ozidanim, u ovom slučaju - pravim megalitskim bedemima, u temeljima izgrađenim od s vanjske strane fino oklesanim blokovima vapnenca (slike dolje):









Još jedan razotkriven dokaz da se u temeljima danas jako obrušenih i gomilama sličnih bedema - nalaze finije isklesani i posloženi megalitski blokovi

Pogled s akropole na predakropolu od sjevera u smjeru juga

Ostaci nekakve, zanimljive, polukružne suhozidne konstrukcije s mjestimično oklesanim unutarnjim vertikalnim stranama vapnenačkih komada, na južnom predakropolskom dijelu

















Primjedbe