Google+ Badge

petak, 5. veljače 2016.

PREDSTAVLJAMO:EKSTRA MOĆNI ILIRSKI GRAD-GRADINA 'KULINA' U POSUŠKOM GRACU S MEGALITSKIM ZIDOM / Megalithic wall of Illyrian hillfort 'Kulina' in village Gradac near Posušje

I NA GRADINI 'KULINA' KOD POSUŠJA PRONAĐEN KIKLOPSKI ZID S KLESANIM MEGALITSKIM BLOKOVIMA VAPNENCA - UTJECAJ 'HELENISTIČKE MODE ZIDANJA' ?;

U nastavku istraživanja prapovijesnih, ilirskih i prailirskih gradinskih lokaliteta ili tzv.gradina, do vrlo zanimljivog otkrića došlo se obilaskom jedne poveće ilirske gradine zvučnog imena 'Kulina' kod sela Gradac jugoistočno od Posušja. Sama gradina nalazi se na jednom istaknutom zaravnjenom vrhuncu brda gdje se još od ranije eksploatirao vrlo kvalitetni arhitektonsko-građevni kamen tipa Osoje. Upravo jedan takav stari ili napušteni kamenolom tzv.AG kamena nalazi se neposredno podno istočnih strana gradine Kulina, pri čemu upravo ranije napravljena pristupna cesta do ovog kamenoloma omogućava najjednostavniji dolazak do same gradine.
Već početnim obilaskom ove gradine da se zamijetiti njena impresivnost u pogledu količine kamenja od kojeg su bile napravljene, danas većinom razrušene, drevne ilirske građevine na samom vrhu brda. Potrebito je reći kako je ova gradina u stručnom arheološkom smislu, te unutar stručnih radova, poznata, no gotovo isključivo u obliku kraćeg opisnog teksta iz pregledne kataloške knjige Arheološki leksikon BiH. Kao i gotovo sve ostale gradine zapadne i istočne Hercegovine, i ova gradina nije gotovo nikako istraživana, izuzev načinjene manje tzv.sonde prije više od 120 godina od strane F.Fiale. Unutar ovog relativno kratkog opisnog teksta navodi se kako se na ovom lokalitetu nalazi prapovijesna gradina, rimska utvrda i ranoslavensko naselje. Autorovim detaljnim obilaskom i zapažanjem uvidjelo se da je upravo najglavniji i temeljni graditeljski kompleks onaj iz prapovijesnog doba te pripada drevnim stanovnicima ovog područja Ilirima. Da li je, kako je to ranije napisano, ovdje izgrađena mala rimska utvrda, to je prilično upitno, jer osim što tada ranije nije pronađeno ništa iz rimskog perioda i sama arhitektura te navodno rimske građevine na samom vrhu -ukazuje upravo na njeno izvorno porijeklo iz ilirskog perioda. Tako se gledajući izbliza ruševne ostake centralne kružne građevine na samom vrhu, jasno zamijećuje jedan ogroman poluklesani vapnenački megalit, kao i drugi koji se naziru unutar obrušenog dijela, te se jasno uočava da je riječ o izvorno napravljenoj suhozidnoj megalitnoj konstrukciji bez upotrebe veziva ili maltera, koja je kao takva tek mogla biti naknadno korištena i od strane rimljana kao i konstatno u mlađim vremenskim periodima. 
No, ono što je najzanimljivije nalazi se podno vršnog, akropolskog dijela ove velike ilirske gradine, s njenih istočnih strana. Naime, istočni rub vršnog gradinskog dijela čini jedna prirodna vapnenačka strmina visine do 30-ak metara, podno koje se nalazi nekoliko polušpilja, dok se ispred ovog vapnenačkog klifa ili strmca u izduženom obliku prostire jedna uska draga. Upravo je detaljnim obilaskom ovog dijela, koji se nalazi u sklopu gradine, probivši se kroz gusto i obraslo grmlje i vegetaciju, autor je razotkrio čitav kompleks kamenih obzidanih struktura, građevina. te jedan impresivan, velikim dijelom urušeni, kiklopski ili megalitski zid od dobro klesanih vrlo velikih kvadratičnih do poligonalnih blokova vapnenca. Nadalje, zamijećeno je kako su se brojni ogromni višetonski, mjestimično s jedne ili više strana oklesani, megalitski blokovi prevrnuli te obrušili preko vanjskog dijela bedema niz padinu. Zamijećeno je još i to kako su pojedini ozidani te megalitski dijelovi građevina ili zidova obrasli debelom mahovinom, zimzelenim povijušama (bršljanom) i drugim biljkama, što sveukupno daje jedan vizualni avanturistički vrlo mističan doživljaj.
Ono što je nesumnjivo doprinjelo, osim geo-reljefnog strateškog položaja ovog uzvišenja, tome da su drevni Iliri upravo ovdje izgradili jedan ovakav moćan kameni grad, jest neposredna blizina izvora i slatke vode, te obradive travnate površine što je prisutno u već navedenoj maloj, no prilično dugoj uvalici neposredno podno istočnih strana akropolskog dijela. Zamijećeno je i to kako je upravo čitava ova mala udolina obzidana visokim uskim suhozidom, koji sudeći prema položaju neposredno uz gradinu, je vrlo vjerojatno ozidan još u ilirsko doba tijekom prapovijesti. Tome ide u prilog i mjestimični megalitski karakter u pojedinim dijelovima ovog suhozida gdje su prisutni vrlo veliki, tj. megalitski komadi kamena. Osim toga, gotovo neposredno ispod centralnog akropolskog dijela u okrajku ove udoline nalazi se jedna velika lokva koje je gotovo sigurno od strane Ilira korištena kao izvor vode ili kao svojevrsni zdenac jer se zapaža da se okolo nje nalaze namjerno postavljeni megalitski komadi kamena. Također nedaleko od ove lokve uz istočni rubni dio udoline prisutne su vidljive kamene ruševine nekakve relativno veće suhozidne, megalitske građevine što je najvjerojatnije predstavljalo nekakav ilirski strateški objekt, utvrdu ili možda nekakav hram. 
Sve u svemu, može se zaključiti kako se u ovom južnom dijelu općine Posušje krije jedna vrlo moćna, misteriozna i velika ilirska gradina koja sa svojim elementima kiklopskih zidina od klesanih blokova vapnenca, te sa cjelokupnim gradinskim kompleksom i prisutnim kamenim ruševinama predstavlja jedan izuzetno vrijedan povijesni graditeljski spomenik, te spomeničku baštinu ovog dijela zapadne Hercegovine. 

Brojni megaliti podno jugoistočnih strana gradine

Pogled na zanimljivu lokvu neposredno podno središnjeg vršnog dijela gradine tzv.akropole

Prilično razrušena megalitska, ilirska, građevina u neposrednoj blizini lokve

JUGOISTOČNI DIO VRŠNOG DIJELA AKROPOLE (slike dolje)


Sami vrh gradine s vidljivim raznolikim predmetima iz recentnijeg doba

Izvanredan pogled prema Posušju 


Pogled prema Zavelimu u pravcu sjeverozapada

Središnja kružnolika, ilirska građevina na samom vrhu gradine, s vidljivim ogromnim poluklesanim megalitom te nazirućim drugim megalitima ispod njega i ispod naslaga mahovine

Jasno vidljiva struktura poluobrađenih (megalitskih) blokova pažljivo složenih u suhozidnu konstrukciju bez maltera--ostaci ilirskih građevina

Pogled prema sjeveroistoku i istoku

ISTOČNI DIO PODNO VRHA GRADINE S MEGALITSKIM BEDEMIMA OD KLESANOG KAMENA (slike dolje)








Jasno uočljiva fina niveliranost ili izravnatost izvornog drevnog ilirskog megalitskog bedema pri čemu su se brojni ogromni blokovi vapnenca iz viših redova zida urušili te prevrnuli preko ruba zida na padinu


Jedan od ogromnih, višetonskih, blokova kamena, koji je pomno postavljen u vanjski rub ovog bedema



Uzduž cijele padinske strane prisutni su ogromni, namjerno preokrenuti, ili pak postavljeni, megalitski blokovi koji ponegdje štite male špiljice


Mistični, bršljanom i papratima, obrasli megalitski ostaci drevne ilirske građevine





Veliki suhozidni bedem u potpunosti okružuje izduženu prirodnu udolinu ili dragu s neposrednih istočnih strana gradine



Jedan od ulaza u ovu impresivnu ilirsku gradinu, na njenoj sjeveroistočnoj strani





Nema komentara:

Objavi komentar