Google+ Badge

utorak, 12. siječnja 2016.

IMPRESIVNA ILIRSKA GRADINA - BATINGRAD - KOD POSUŠJA - MOGUĆE SJEDIŠTE NAJPOZNATIJEG ILIRSKOG BORCA PROTIV RIMLJANA - BATONA ? / Impressive Illyrian city (citadel) 'Batingrad' near Posusje in western Herzegovina

EKSKLUZIVNA FOTOREPORTAŽA ZABORAVLJENOG, MOĆNOG ILIRSKOG GRADA - BATINGRAD-a;

Gotovo svatko, gledajući ranije reportaže s obilazaka ilirskih i prapovijesnih gradina od autora ovog bloga, pa i samo malo detaljnije gledajući GoogleEarth ili GoogleMaps satelitske snimke, može bez ikakve sumnje uvidjeti da čitava Hercegovina sadrži enorman broj tajnovitih, nepoznatih i često impresivnih ostataka prapovijesnih ilirskih bedema, gomila, gradina, pa i čitavih izgubljenih gradova. Upravo jedan takav pravi ilirski grad vrlo znakovita imena 'Batingrad' nalazi se južno od Posušja, u okolici sela Batin. Ova gradina stručnom (arheološkom) krugu ljudi i nije toliko nepoznata, dapače, gotovo svatko tko se bavi poviješću i arheologijom ove zemlje uglavnom je čuo za ovu ilirsku gradinu. Pri tome vrijedi spomenuti da glavni temelj većine opisa ove gradine predstavlja jedan jako davni obilazak od strane istraživača Franje Fiale tijekom austrougarske vladavine prije više od 120 godina, 1894 god., što je rezultiralo opisnim radom u danas već kultnom Glasniku Zemaljskog Muzeja iz Sarajeva. Pored F.Fiale, ovu gradinu istražio je, no samo djelomično, i izvrsni zapadnohercegovački terenski istraživač Petar Oreč, no znatno kasnije tijekom 70ih godina prošlog stoljeća. No, ono što je pomalo začuđujuće jest gotovo potpuni nedostatak bilo kakvih kasnijih detaljnijih arheoloških istraživanja ove ilirske gradine, pri čemu je gotovo u svakom današnjem opisnom tekstu ove gradine samo preuzet opis iz Arheološkog leksikona BiH koji je pak načinjen isključivo temeljem gore navedenih prošlih istraživanja 1894. i 1977 godine. S obzirom na (vrlo vrijedne) dotadašnje pronalaske u okružju Batingrada pri čemu su pronađeni eneolitski, ranobrončanodobni, starije i mlađe željeznodobni, rimski i srednjovjekovni artefakti, još više začuđujuća činjenica jest nedostatak povoda i volje kod današnjih domaćih arheologa da započnu ponovno istraživanje ove po svemu sudeći jedne od navrijednijih ilirskih gradina u sklopu jugozapadnog dijela BiH.
Tijekom autorovog nedavnog istraživačkog obilaska ovog drevnog ilirskog grada, došlo se do spoznaja da srž gradine predstavlja svojevrsna citadela ili središnji gradski, akropolski prostor koji je u pravokutno-elipsoidnom obliku opkolovljen suhozidnim bedemima, mjestimično očuvanih vanjskih lica, te megalitskog karaktera u dijelovima, posebice onima na sjeverozapadnim i zapadnim rubovima. Akropolski prostor koji je branjen debelim bedemom prostire se na zaravnjenom vrhu brda u dužini oko 70-ak metara, pri čemu se na istočnoj strani nalaze ruševine, po svemu sudeći, jedne ogromne piramidolike građevine koja je imala stepenastu arhitekturu, što se međutim danas samo nazire, no usprkos tome fascinira impozantna dimenzija ove 'gomile' odnosno srušene drevne kamene građevine, što ukazuje da se vrlo vjerojatno, pored svrhe osmatranja, radilo o svojevrsnom ilrskom hramu ili pak obrednoj, kultnoj građevini, a možda čak i o prapovijesnoj, drevnoj ilirskoj zvjezdarnici ili opservatoriju s obzirom na zaravnjeni vrh te položaj na istočnoj strani s dalekim vidljivim horizontom prema istočnim stranama izlazećeg sunca. S jugozapadnih pak strana autor je pronašao ostatke megalitskih, nerijetko i kiklopskih zidina od ogromnih neobrađenih blokova vapnenca gornjokredne, cenomansko-turonske starosti s brojnim fosilima rudista. Na jednoj manjoj površini na istom ovom jugozapadnom dijelu podno citadele pronađeni su ostaci pravolinijski napravljenih zidova od mjestimično pravokutno, četvrtasto isklesanih blokova ozidanih bez upotrebe maltera što ukazuje na izvjesni ilirsko-helenistički stil gradnje. Naravno, potpuniji i detaljniji uvid u ovu karakteristiku bit će jasniji tek nakon detaljnijih istraživanja s paralelnim iskopavanjem vanjskih te unutarnjih lica ovih zidova. Nadalje, vrlo važno je spomenuti da su dimenzije ovog ilirskog grada ustvari znatno veće od vidljivih obrisa na satelitskim snimcima, jer je autor obilaskom površina izvan citadele odnosno akropole pronašao ostatke suhozidnih građevina, najvjerojatnije ostataka nastambi te ostataka podzidova od stambenih terasa, podjednako i sa sjevernih, kao i jugozapadnih padina brijega podno akropole. Također sa sjevernih strana neposredno uz unutrašnji rub vanjskog akropolskog bedema zamijećene su ozidane osnove stambenih prostora s očuvanim ognjištem u obliku malog kamenog kruga.
Zanimljivu indikaciju ove gradine nosi samo njeno ime 'Batingrad' što je već i najranije istraživače poput F.Fiale navelo na mogućnost da je riječ o važnom boravištu poznatog Ilira Batona pripadnika ilirskog plemena Desitijata s područja današnje Bosne koji je tijekom 5 i 6 godine nove ere poveo poznatu, ali i posljednju, ilirsku pobunu protiv Rima i rimske vojske, što se upravo prema njemu naziva 'Batonski ustanak'. S obzirom na samo ime ove gradine, karakteristike njenog izgleda, pronalaske na njoj, te njenog geografskog položaja upravo na prijelaznom terenu od unutrašnjeg ilirskog područja Desitijata i Delmata na sjeveru od Posušja, prema priobalnom ilirskom teritoriju na području današnje srednje Dalmacije koji je već bio pod okupacijom Rima, lako je moguća činjenica da je upravo u njoj tijekom vremena pripreme antirimske revolucije boravio, a možda i 'stolovao' jedan od najpoznatijih Ilira - Baton.

ILIRSKI GRAD (GRADINA) - BATINGRAD (megalitske zidine podno zapadnog ruba citadele na vrhu):



Dijelovi masivnog, prilično razrušenog, no prvotno fino izgrađenog, bedema sa sjeverozapadne strane akropole:


Unutrašnji dio akropole na zapadnoj strani:


Ostaci ogromne razrušene kamene građevine na istočnom dijelu akropole, danas u obliku impozantne gomile na kojoj se ipak naziru ozidani stepeničasti dijelovi kamene konstrukcije:


Uz rubove akropolskog bedema naziru se ogromni, megalitski, mjestimično klesani blokovi 

Pronađeno kameno ognjište na sjeverozapadnoj strani akropole

Ostaci finije klesanih blokova i pravocrtnih bedema zagonetnih građevina na padini podno zapadnog dijela akropole:


Zidovi od ogromnih višetonskih, neobrađenih, blokova kamena - tzv.kiklopske zidine / Cyclopean walls of  citadel in the lost Illyrian city - Batingrad near Posušje in western Herzegovina





Nema komentara:

Objavi komentar