Google+ Badge

petak, 29. siječnja 2016.

RAZOTKRIVENA DRUGA MOSTARSKA ILIRSKA PIRAMIDA NA BRDU KOD RODOČA / Prehistoric Illyrian pyramid near Rodoč-southern of Mostar city

JOŠ JEDNA PRAPOVIJESNA STEPENASTA PIRAMIDA KOD MOSTARA - DOKAZ BOGATSTVA I VRIJEDNOSTI JOŠ UVIJEK TAJNOVITE GRADITELJSKE BAŠTINE ILIRA; 

Područje grada Mostara, kao i područje čitave Hercegovine, kao što je dosada relativno poznato - sadrži ogromno bogatstvo prapovijesnih graditeljskih ostataka ili građevina u vidu tzv.ilirskih gradina, gomila ili tumula, bedema, grobnica i slično. Sve ove građevine svojom enormnom brojnošću i prisutnošću neporecivo ukazuju na to da Hercegovina i Hercegovci još uvijek nisu svjesni kakvu bogatu povijesnu baštinu posjeduje ovaj južni dio zemlje. A koliko je ogromno i vrijedno bogatstvo graditeljske baštine prapovijesnog doba u Hercegovini, pokazuju i najnovija otkrića koja razotkrivaju da pojedine tzv.ilirske gomile ili tumuli predstavljaju ustvari izvorne fino napravljene ili ozidane građevine piramidalne strukture - odnosno građevine svima poznate kao piramide.
Do prvog naslućivanja da pojedine velike prapovijesne gomile u Hecegovini predstavljaju ustvari samo zamaskirane ili urušene građevine piramidalnog oblika - tj,piramide, 70ih godina prošlog stoljeća došao je jedan od najboljih bosansko-hercegovačkih arheoloških terenskih istraživača Petar Oreč, koji je takve objekte prepoznao unutar velike gomile kod sela Rakitno sjeverno od Posušja, zatim u relativno manjoj gomili kod sela Miletina kod Međugorja te napose u tzv.Sridnjoj gomili iznad Raštana na obroncima brda Orlac u Mostaru. Upravo je ova zadnja gomila, detaljnim obilaskom od strane autora tijekom ljeta prošle godine prepoznata kao graditeljska struktura stepenaste piramide iz prapovijesnog doba, što je i prethodno opisano unutar portala (http://hercegovina-geoarheo.blogspot.ba/2015/06/drevna-prailirska-stepenasta-piramida.html). Nakon razotkrivanja ove interesantne prapovijesne piramidalne građevine gotovo iznad centra Mostara na spektakularnom položaju, pronađena je oblikom također slična prapovijesna, ilirska stepenasta piramida u zaleđu Neuma kod sela Dobrovo, što je predstavljalo potpunu nepoznanicu kako široj tako i stručnoj javnosti (http://hercegovina-geoarheo.blogspot.ba/2015/10/u-prasumi-iznad-neuma-otkriven.html). Nastavkom istraživanja prapovijesnih građevina, gradina, gomila i drugih predrimskih kamenih objekata na hercegovačkom području, autor je i na još nekoliko lokacija došao do uvida da pojedine ilirske gomile predstavljaju, ni više ni manje, već prave stepenaste piramide. Upravo, do najnovijeg takvog uvida došlo se obilaskom velike ilirske gomile na području južnog dijela Rodoča kod Mostara, točnije iznad zaselka Urbanovo, pri čemu se detaljnim razgledavanjem i snimanjem razotkrila fenomenalna činjenica da ova gomila predstavlja, danas djelomično urušenu, ali doslovce pravu, stepenastu piramidu.
Vrlo važno je naglasiti to kako se sve ove hercegovačke prapovijesne piramide, koje danas naizgled imaju oblik velikih kamenih gomila, ne može i ne treba ni u kojem smislu niti kontekstu dovoditi u vezu s tzv. visočkim piramidama u srednjoj Bosni gdje još uvijek, nakon više od desetljeća, nije pronađen niti jedan suvisli ili očiti dokaz da čitavo brdo Visočica predstavlja prapovijesnu građevinu načinjenu ljudskom rukom. Za razliku pak od toga, prave prapovijesne piramide prisutne na području Hercegovine, kao tvorevine ljudske ruke, a ne prirode, jasno su prepoznatljive čak i iz svemira, tj.na satelitskim snimcima, a posebice izravnim dolaskom do njih.
Tako je se dolaskom pobliže pred tzv.gomilu na lokalitetu kod Rodoča autor uvelike iznenadio s jasnim uočavanjem sačuvane stepenaste strukture pri baznom dijelu na sjevernom rubu 'gomile'. Naime, na ovom dijelu gomile najnižu, jasno vidljivu, stepeničastu strukturu predstavljaju posloženi megalitski blokovi vapnenca, koji su na sjevernoj strani prema vanjskom licu fino okresani te složeni u tzv. ciklop metodi. Također jasno je uočljiva pravokutna osnova baznih stepeničastih suhozidnih konstrukcija, pri čemu se znatan dio stepeničastih dijelova na istočnoj i južnoj strani ''gomile'' tijekom dugotrajnosti izloženosti vanjskim i antropogenim uvjetima, prilično razrušio. No, unatoč tome jasno vidljivi očuvani dijelovi suhozidnih stepenastih konstrukcija, bez ikakve dvojbe pokazuju prvotni izgled ove ilirske gomile, a to je stepenasta piramida. S obzirom da je na vrhu ove 'gomile' odnosno ilirske piramide, postavljen metalni križ, kao i to da se ona nalazi neposredno iznad brojnih kuća, usljed čega je bila izložena dugotrajnoj devastaciji, zapravo pravo čudo predstavlja i činjenica da su i danas ostali, nakon više od 2500 godina, očuvani stepeničasto ozidani dijelovi koji predstavljaju arheo-arhitektonski dokaz da se ovdje krije još jedna mostarska ilirska piramida. Nadalje, gledajući naziruće, izvorno izgrađene stepeničaste konstrukcije od složenog kamenja, postaje dojmljiva i fascinirajuća spoznaja da su drevni stanovnici ovog područja, Iliri, imali nesumnjivo veliku količinu primjenjenog graditeljsko-inženjerskog znanja kao i znanja o geologiji, što se očituje u nevjerojatnoj prilagodbi izgrađene kamene piramide samom terenu, njegovom nagibu, te njegovim stijenama. Nadalje, specifičnost gradnje ogleda se u tome da su stepeničaste strukture sa sjevernih i zapadnih strana ove arhaične kamene građevine povijene pod približno pod pravim kutem od rubova prema drugim smjerovima, dok su sa istočnih i južnih strana ove stepeničaste konstrukcije nešto blaže povijene tako da savršeno prate reljefne konture ove mikrolokacije. Cjelokupno sagledavši ovakvu  građevinsku tehniku i majstoriju gradnje koju su nesumnjivo imali ovi Iliri, ili pak Prailiri, pri čemu su savršeno u građenju savladali strmi nagib terena kao i okršene vapnenačke izbočine, možemo kazati da hercegovačka regija, odnosno Hercegovina posjeduje svojevrsne jedinstvene arheološke graditeljske spomenike, tj. jedinstvene europske prapovijesne piramide napravljene od goleme količine vapnenačkog kamena. A posebno vrijednu i vrlo zanimljivu podudarnost predstavlja i dodatna činjenica da je ova, još jedna mostarska prapovijesna piramida, izgrađena od iste vrste stijena kao i najpoznatije piramide svijeta one u Egiptu. Pa je tako i ilirska piramida kod Rodoča, poput egipatskih, napravljena od tzv. foraminiferskih vapnenaca eocenske starosti, koji u sebi sadrže stotine izumrlih plitkomorskih sitnih životinjica u obliku diska, ili novčića, tzv. numulite ( https://en.wikipedia.org/wiki/Nummulite ;  http://www.ucmp.berkeley.edu/science/fieldnotes/casazza_0711.php ; http://www.saharagems.com/sale-nummulites.html ).
Razmatrajući moguću svrhu gradnje ove piramidalne građevine ili stepenaste piramide, s obzirom na njenu najvjerojatniju starost veću od 2500 godina, te s obzirom na gotovo identičan obrazac i stil kao i kod 'prve' mostarske ilirske piramide na brdu Orlac, u vidu same stepenaste arhitekture te položaja građevine prema istočnim i jugoistočnim smjerovima na kojima se sunce može naširoko promatrati, vrlo pouzdano se može pretpostaviti da se i ovdje radi o obrednoj prapovijesnoj građevini na kojoj su se vršili obredi posvećeni suncu. Shodno tome, i za ovu razotkrivenu 'novu' mostarsku piramidu, možemo reći da je 'piramida sunca'. A s druge pak strane, već dosada pokazane pojedine hercegovačke ilirske gomile, koje ustvari s gomilama kao takvima nemaju veze, već se radi o fino napravljenim prapovijesnim piramidalnim građevinama, definitivno se i bez ikakve sumnje ubrajaju se u popis izuzetno vrijedne i atraktivne graditeljske baštine koju posjeduje južni, topliji, sunčaniji i kamenitiji dio naše zemlje - Hercegovina.

Pogled prema sjeveru i planinskom lancu Prenja

Mediteranska zimzelena biljka -zelenika - i ovdje predstavlja glavni vizualni marker tijekom zimskog perioda

Pristupni kameni put od zapadne strane koji se spušta prema drevnoj prapovijesnoj kamenoj piramidi

PRAPOVIJESNA (ILIRSKA) STEPENASTA PIRAMIDA KOD RODOČA - JUŽNO OD MOSTARA:
Pogled na kamenu ilirsku piramidu sa sjeverozapadne strane -gdje je ona niža s obzirom na nagib terena, no s vješto podzidanim baznim stepenastim konstrukcijama od megalitskih blokova kamena

Sjeverozapadna strana piramide s megalitskim bedemom u donjem stepeničastom redu (slike dolje):

Jasno vidljivi megalitski, poluobrađeni, kameni blokovi posloženi uz donji, bazni rubni dio na sjeverozapadnoj strani piramide 




Jasno vidljiva obrada ili klesanost kamenih blokova s vanjske strane donjeg stepeničastog reda 

Sjeverna strana piramide s djelomično očuvanim, jasno vidljivim, stepeničastim konstrukcijama (slike dolje):



Istočna strana piramide (slike dolje):


Pogled na fascinantnu, a zasigurno u prapovijesnom dobu - kultnu, planinu Velež


Pogled prema jugu - i dokaz - solarne svrhe ove mostarske drevne piramide



Masivne (megalitske) podzide podno južnih rubova piramide


Južna, najoštećenija, strana piramide, s ipak nazirućim stepeničastim konstrukcijama, te vidljivim pravim 'piramidalnim' nagibom od bazne ravnine prema vrhu u odnosu na horizontalu - mogući dokaz prenesenog drevnog znanja o građenju piramida iz Egipta u ove prostore još tijekom mlađeg brončanog doba ?


Završna, pravokutna stepeničasta konstrukcija na samom vrhu piramide na kojoj se na jugozapadnoj strani jasno vidi izvedenost gradnje pod pravim kutem (slike dolje):




Pogled prema sjeveru i vapnenačkim okršenim brdima južno od Mostara (slike dolje):


Pogled na predzadnju stepeničastu konstrukciju u smjeru vrha piramide na njenoj zapadnoj strani

Jedan od ogromnih, poluobrađenih, preko tone teških, megalita u baznom redu sa zapadne strane 

Sjeverozapadni megalitski rub piramide (slike dolje):

European prehistoric (Illyrian) pyramid with megalithic step construction near Mostar in southern Bosnia & Herzegovina



Razotkriveni, megalitski, kiklopski, zid s klesanim blokovima unutar stepeničaste konstrukcije na sjeveroistočnoj strani piramide (slike dolje): 



Jasno vidljivi ogromni megaliti pružaju se u najnižem redu ovog djelomično očuvanog megalitskog zida, pri čemu bi se pomnijim raskopavanjem i raščišćavanjem  obrušenih komada s vanjske strane posve sigurno razotkrio impresivan fino ozidan prapovijesni kiklopski zid




SJEVERNI RUB ILIRSKE STEPENASTE PIRAMIDE:



Ostaci megalitskih podzida, konstrukcija i megalita podno sjeveroistočnog ruba piramide (slike dolje): 

Jedan od ogromnih, unutar zida, postavljenih višetonskih megalita (kao mjerilo postavljen mobitel)



Pogled na ilirsku piramidu sa sjeveroistočne strane; Illyrian pyramid near Mostar city in Herzegovina - from NE

Pogled s piramide prema Mostarskoj kotlini gdje je smješten grad Mostar, s vidljivim impresivnim vrhovima planine Prenj

A da čitavo područje oko grada Mostara sadrži pojedine gomile, koje nisu gomile, već samo obrušene i porušene piramidolike građevine ili piramide, pokazuje ova približena fotografija ''gomile'' sjeverno od Jasenice

Foraminiferski vapnenci eocenske starosti u neposrednoj blizini ove mostarske ilirske piramide, s jasno vidljivim zanimljivim presjecima fosila foraminifera tzv.numulita - vrsta stijene od koje je načinjena ova kao i najpoznatije piramide na svijetu one u Egiptu (slike dolje): 


Načinjena rekonstrukcija pretpostavljenog izvornog izgleda ilirske piramide kod Rodoča:
Illustration of proposed original form of Illyrian step pyramid south of Mostar city in Herzegovina